Kuburović: Mehanizam kao sredstvo za politički pritisak

Ministar pravde Srbije Nela Kuburović istakla je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN, povodom predstavljanja šestomjesečnog izvještaja o radu Mehanizma za međunarodne krivične sudove u Hagu, nasljednika Haškog tribunala, da se od tog suda otvoreno traži da postane sredstvo za politički pritisak, ali da nema taj mandat.

Foto: TANJUG

Ona je upozorila članove Savjeta bezbjednosti UN da se stavom glavnog tužioca međunarodnog suda u Hagu Serža Bramerca, prema kojem napredak Srbije u evrointegracijama treba uslovljavati saradnjom sa Mehanizmom, ulazi u politički kontekst saradnje Srbije sa EU, a da se pravni argumenti zamenjuju političkim.

Kuburovićeva je poručila da Srbija ostvaruje uspješnu saradnju sa Mehanizmom i ispunjava preuzete obaveze, prenosi RTS.

Ona je dodala da je Srbija kroz saradnju sa Tribunalom mijenjala i unapređivala i svoj nacionalni pravosudni sistem, te da se uslovljavanjem njenog napretka ka EU stiče utisak da nakon svih godina napornog rada i izuzetnih rezultata, to nije dovoljno.

Osvrćući se na konstatacije iz izveštaja Tužilaštva o neprocesuiranju izvršilaca višeg ranga, Kuburovićeva je podsjetila da su među licima isporučenim Tribunalu bili predsjednik SRJ, predsjednik Srbije, potpredsjednik Savezne vlade, potpredsjednik Vlade Srbije, trojica bivših načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije, bivši načelnik Službe državne bezbjednosti i brojni vojni i policijski generali.

– To nije traženo ni od jedne druge zemlje. Za druge, nije bilo političke volje. A pravnih razloga je svakako bilo – napomenula je ona.

Kuburovićeva je skrenula pažnju članovima Savjeta bezbjednosti da je nedopustivo tužiočevo pominjanje etničkog čišćenja i broja od 800.000 civila na Kosovu i Metohiji u martu i aprilu 1999. godine, upozoravajući da je manipulacija brojevima uvijek svjedočila o pristrasnosti i dovodila do dalekosežnih posljedica.

– Ovde se radi o podacima propagandne mašinerije, uz pomoć kojih je trebalo opravdati bombardovanje Republike Srbije, pre tačno 20 godina, od 78 dana, bez ikakvog povoda i bez odluke Saveta bezbednosti UN – ukazala je Kuburovićeva.

Ona je podsjetila da je taj monstruozni čin odnio na hiljade ljudskih života za koje, kako je rekla, izgleda da niko nije nadležan, a ni kriv.

– Upravo su pred Međunarodnim krivičnim tribunalom, za krivična dela izvršena na teritoriji Kosmeta, osuđena lica najvišeg komandnog ranga iz Republike Srbije, samo zato što su branila svoju zemlju – napomenula je Kuburovićeva.

Ona je podsjetila da još niko nije odgovarao za progon i ubistva Srba i nealbanskog stanovništva, te da se čini da je pravda za žrtve ratnih zločina na Kosmetu još ostala nedostižna.

Govoreći o Specijalizovanom vijeću /Sud za terorističku OVK/ i Specijalizovanom tužilaštvu koje su osnovale privremene institucije u Prištini, sa sjedištem u Hagu, Kuburovićeva je ocijenila da ove institucije nisu postigle nikakve rezultate.

Ona je obavijestila članove Savjeta da od 1. novembra 2018. do 1. jula 2019. godine Tužilaštvo Euleksa u Prištini nije uputilo nijedan zahtjev za pomoć srpskom Tužilaštvu za ratne zločine, dok je tužilaštvo Srbije Tužilaštvu Euleksa u Prištini uputilo 16 zahtjeva za pomoć, od kojih je odgovoreno na samo jedan zahtjev.

To, kako je istakla, onemogućava procesuiranje za zločine počinjene nad Srbima i nealbanskim stanovništvom i jedan je od razloga zašto nema odgovornih za progon Srba sa Kosmetu.

Navodeći da postoje naznake da će doći do promjena dugogodišnje prakse prijevremenog puštanja na slobodu osuđenih pred Tribunalom i Mehanizmom, Kuburovićeva je ocijenila da bi one mogle posredno uticati na inicijativu Srbije, pokrenutu prije više od 10 godina, da njeni državljani izdržavaju kazne u Srbiji.

Ona je ponovila molbu Savjetu bezbjednosti da razmotri postojeću praksu i dozvoli da srpski državljani kazne izdržavaju u Srbiji, ističući da je Srbija spremna da prihvati međunarodni nadzor, kao i da pruži jasne garancije da se osuđenici neće naći na prijevremenoj slobodi prije odluke odgovarajuće institucije.

Ministar pravde Srbije ukazala je da se teško može očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja – resocijalizacija, ukoliko osuđeni kazne izdržavaju u dalekim zemljama, čiji jezik ne razumijeju i gdje im je mogućnost kontakata sa porodicama svedena na minimum.

Kuburovićeva je obavijestila članove Savjeta da je saradnja u regionu je u usponu, ističući da je saradnja Srbije sa BiH na visokom nivou, kao i da se nada da će doći do unapređenja saradnje i sa Hrvatskom.

Ona je podsjetila da je u maju u Beogradu organizovana Regionalna konferencija tužilaca na kojoj su pored predstavnika srpskog Tužilaštva za ratne zločine, učestovale visoke delegacije tužilaštava BiH, Hrvatske i Crne Gore, kao i glavni tužilac Mehanizma Serž Bramerc.

Govoreći o radu srpskog Tužilaštva za ratne zločine, ona je prenijela da je ono od 1. novembra 2018. do 1. jula ove godine podiglo ukupno šest optužnica, da je u fazi suđenja ukupno 20 predmeta, dok je istraga u toku u šest predmeta protiv 54 lica.

U istom perdiodu, kako je rekla, Viši sud u Beogradu donio je presude u pet predmeta, a tužilaštvo je zaključilo sporazum o prizanju krivice sa jednim licem.

– Svi osuđeni su Srbi. Srbija i dalje nastavlja praksu nesuđenja u odsustvu za ratne zločine počinjene nad srpskim stanovništvom, zbog čega je u fazi prekida 27 predmeta, kojima je obuhvaćeno 132 lica – navela je ona.

Navodeći da mandat Mehanizmu ističe u junu 2020. godine što je, Kuburovićeva je ocijenila da je to u neskladu sa procjenama zvaničnika Mehanizma da će pojedini postupci biti okončani do kraja 2020. godine i postavila pitanje institucionalnog okvira u kojem će se razmatrati do tada neriješena pitanja.

izvor RTRS

Ostavite prvi komentar

Ostavite komentar

Vaša imejl adresa neće biti objavljena.


*