NASA najavila misije na Veneru kako bi utvrdila „zašto danas izgleda kao pakao“

VeneraIzvor: NASA/JPL-Caltech/Handout via REUTERS

Američka svemirska agencija NASA najavila je dve nove misije na Veneru pod nazivom „DaVinci+“ i „Veritas“, što će biti prva poseta Zemljinoj sestrinskoj planeti u 30 godina.

„DaVinci+“ će analizirati Venerinu atmosferu, a Veritas će mapirati njenu površinu, saopštila je NASA.

Za te dve misije biće izdvojeno 500 miliona dolara i biće pokrenute između 2028. i 2030. godine.

„Cilj misije je da ustanovi zašto Venera danas izgleda poput pakla, premda je nekad imala jako puno karakteristika kakvih ima Zemlja i možda je bila prva naseljiva planeta u Sunčevu sistemu, s okeanima i klimom nalik Zemljinoj“, stoji u saopštenju NASA.

„DaVinci+“, koji će se sastojati od svemirske letelice i sonde, meritće sastav guste i vruće Venerine atmosfere, što bi naučnicima trebalo pomoći da ustanove kako se razvila, a Veritasov zadatak je da iscrta njenu površinu da bi se pokušala razumeti njena geološka istorija, navodi NASA.

Nepoznate sile pokrenule ekstreman efekat staklenika

Zemljina najbliža planetarna rođaka Venera, druga planeta od Sunca, slična je Zemlji po strukturi, ali nešto manja i puno toplija. Iznad negostoljubive površine prostire se gusta i toksična atmosfera sastavljena primarno od ugljen-dioksida i oblaka sumporne kiseline.

Posledica je učinak staklenika koji prži Venerinu površinu na 880 stepeni, dovoljnoj da se otopi olovo. Venerin „vazduh“ toliko je gust da se više ponaša kao tečnost nego kao gas.

Naučnici veruju da je na Veneri nekada bilo vode i da je bila pogodna za život pre nego što su nepoznate sile pokrenule ovako ekstreman efekat staklenika koji je prouzrokovao isparavanje njenih okeana.

„Venera je kamen iz Rozete za klimatske promene“, tvrde iz NASA.

Poslednja poseta 1990.

Poslednja američka misija na Veneru, letelica „Magelan“, dosegla je planetu 1990. Nakon četiri godine kruženja i snimanja, Magelan je spušten na površinu kako bi prikupio podatke iz atmosfere, a zatim se rastopio.

Slična sudbina čeka „DaVincijevu“ sondu koja će biti spuštena na površinu. Usput bi trebalo da prikupi i pošalje uzorke o hemijskom sastavu Venerine atmosfere i pritisku i snimi fotografije visoke rezolucije.

Čak i ako preživi sletanje, očekuje se da će „prokuvati“ za dvadesetak minuta.

 

 

 

 

IZVOR:N1

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*