Za žig „čuvarkuća” 90 prijava,prve dodele te oznake očekuju se do polovine avgusta

Više od polovine kompanija koje su konkurisale jesu iz prehrambene industrije. – Očekuje se pozitivan efekat na privredu i podizanje poverenja u domaću proizvodnju

                                                                                                                                                         (Foto N. Marjanović)

Od početka akcije polovinom juna, za žig „čuvarkuća” konkurisalo je na desetine kompanija sa oko 90 proizvoda, a prve dodele te oznake očekuju se do polovine avgusta.

Prema informacijama iz Privredne komore Srbije (PKS), preduzeća koja su aplicirala za žig iz različitih su sektora privrede – iz hemijske i farmaceutske industrije, ali i prehrambenog sektora, čak više od polovine, što je i očekivano.

Projekat „Stvarano u Srbiji” pokrenula je PKS sa ciljem podsticanja i razvoja domaće ekonomije. Žig, prema propozicijama, mogu da dobiju isključivo proizvodi napravljeni od najmanje 80 odsto domaćih resursa, a to se odnosi na rad i materijal.

Saša Veljković, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, rekao je za „Politiku” da je ovaj projekat strateškog karaktera i da uključuje čitav niz partnera koji ne moraju izvorno da budu domaćeg vlasništva.

– Ali je bitno da proizvode u našoj zemlji, i to kvalitetne proizvode od srpskih sirovina, materijala, resursa, znanja… Do sada nije bilo nijednog znaka koji bi označavao i kvalitet i domaće poreklo u određenom procentu, konkretno u ovom slučaju to mora biti 80 odsto – objašnjava on. Osnovna ideja, dodaje, jeste da na ovaj način uposlimo, s jedne strane, kapacitete domaćih proizvođača, ali i njihovih partnera u smislu nabavki sirovina, repromaterijala koje, po pravilu, rade neka manja preduzeća, preduzetnici, poljoprivredni proizvođači…

– Tako ćemo imati i zaokružen proces u Srbiji. U slučaju krize, kao s kovidom, ali i nekih drugih koje su se dešavale ranije, takva preduzeća će biti manje podložna stranim uticajima – objašnjava Veljković. On kaže da mnoge zemlje koriste različite načine za pomoć državnoj proizvodnji. Sa evropskim integracijama, dešavalo se da se na pojedine vidove te podrške ne gleda blagonaklono. Međutim, ističe, u novije vreme se samo insistira na tome da nije dozvoljeno da država finansira takve inicijative, pogotovo ne iz nekih fondova, mada i tu ima primera, kao u Hrvatskoj trenutno, da se mogu pronaći modaliteti.

U ovom trenutku, pored Hrvatske, koja na ovakvoj promociji aktivno radi već godinama, slične projekte u okruženju imaju i Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Mađarska… Sve te zemlje imaju oznake koje garantuju domaće poreklo i, po pravilu, te projekte ne vodi država preko nekog svog ministarstva.

– Ni akcija „Stvarano u Srbiji” ne finansira se iz državnog budžeta, već od onih koji žele da učestvuju u akciji – objašnjava naš sagovornik. Kaže da među privrednicima ima interesovanja i da je dobro što se uključuju i manji proizvođači, nekada samostalno, a nekada i u saradnji sa trgovinama ili drugim partnerima.

Dosadašnja istraživanja, ističe, pokazala su da se na ovaj način može podići poverenje kupaca u domaće proizvode i njihov tržišni udeo. Naša kampanja razlikuje se od drugih jer nije isključivo promotivnog karaktera, retko ko je postavio standard da 80 odsto mora da bude domaća sirovina.

– Tržište je slobodno i svako može da odluči šta će kupiti. Ali, recimo, neka svako od nas iz budžeta prebaci mesečno 3.000 dinara na „čuvarkuće”. Samo od PDV-a, svako će u budžet godišnje uložiti 7.200 dinara za kupovinu kvalitetnih, domaćih proizvoda. Jasno je koji bi to bio efekat ukoliko se pomnoži sa bar milion domaćinstava. Iz tog fonda mogu da se finansiraju zdravstvo, školstvo, razne subvencije – smatra Veljković.

Tehničku komisiju za dobijanje žiga čine eksperti i analitičari specijalizovani za oblast iz koje je proizvod koji daju svoje mišljenje. Konačnu odluku donosi savet, u kome su stručnjaci sa iskustvom iz oblasti tehnologije, standarda kvaliteta, marketinga i kreativne industrije i članovi menadžmenta Privredne komore Srbije.

Osim domaćih preduzeća pravo da konkurišu imaju i strane kompanije sa poznatim brendovima jer im ta oznaka daje potvrdu da su deo lokalne zajednice, budući da koriste materijale, sirovine i radnu snagu Srbije, naveli su za naš list u PKS.

Pravo na oznaku traje tri godine

Kvalitet proizvoda koji kompanija prijavljuje mora da bude merljiv i natprosečan, preduzeća popunjavaju obrazac zahteva, sa četrdesetak opštih i specifičnih pitanja, prilažući dokaze kojim potvrđuju ispunjenost osnovnih kriterijuma za dobijanje žiga. Nadležna tehnička komisija i savet ocenjuju ispunjenost kriterijuma, a ceo postupak od trenutka ispravno podnetog zahteva do dobijanja žiga traje u proseku 45 dana. Pravo korišćenja žiga „čuvarkuća” dobija se na tri godine, sa mogućnošću resertifikacije.

IZVOR:POLITIKA

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*