Malobrojni srpski povratnici u Goraždu sa zebnjom iščekuju najavljenu izgradnju brze ceste koja će grad na Drini povezati sa Sarajevom. Izmučeni povratničkim statusom suočavaju se i sa novim problemom. Lokalne vlasti još ih nisu obavijestile o eventualnom obeštećenju i naknadi za oduzetu zemlju.
foto mojaavantura.com
Od stotinak srpskih domaćinstava u Pothranjenu, obnovljeno je tek 13 kuća, uglavnom sredstvima samih povratnika, manjim dijelom donacijama. U selu stalno živi tek osam srpskih porodica.
– Od 2003. godine živim ovdje. Kada sam došao, zatekao sam ruševine, srušenu i svoju i očevu kuću – priča povretanik Slavko Vrećo.
Umjesto da pomažu povratak, lokalne vlasti u Goraždu naseljavaju Rome u većinski srpskom naselju Pothranjen. Ipak, povratnike više brine najava da će brza cesta Sarajevo-Goražde prolaziti kroz njihova imanja. Niko ih zvanično o tome nije obavijestio, osim što su u njihovim dvorištima postavljeni kočići kojima je markirana trasa puta.
– Trasa „udara“ na moju kuću, ali i na imanja ostalih Srba – Milovića, Andrića, Droca, Jagodića… Koji je njihov cilj – ne znam, ali ne dam svoje imanje u bescijenje, jer mi ga oni nisu ni dali ni kupili – ističe Vrećo.
Rodoljub Milović, povratnik takođe, kaže da imanje, koje je do sad spaljivano pet puta, nema cijenu i da ne želi da prodaje svoju zemlju.
Mještanin Dobrislav Droca ističe da je spreman za svoju imovinu i život dati.
– Put mora proći i ja sam svjestan toga, ali ne može meni opština oduzeti zemljište i kasnije ga prodati 15 puta skuplje – navodi on.
U Gradskoj upravi Goražda za sada niko ne želi da govori o obeštećenju srpskih povratnika, ali i Bošnjaka čija su imanja na trasi puta.
Jelena Mirković, jedini srpski odbornik u Gradskoj skupštini, obećala je da će pozvati Srbe-povratnike na razgovor.
– Upoznata sam s tim i trebala bih razgovarati s njima kako bismo vidjeli koja su najbolja rješenja za njih, da bi ostali i opstali. Srbi povratnici ne bi trebalo da budu oštećeni – ističe Mirkovićeva.
U Goraždu je prije rata živjelo više od 10.000 Srba, danas ih je jedva 700, mahom starijih raštrkanih po prigradskim naseljima i selima. Primorani su da se bave poljoprivredom, na prste jedne ruke mogu se nabrojati oni koji rade u javnoj upravi i preduzećima u BPK.
Paradoks je da će izgradnja novog puta umjesto napretka, raseliti i ovo malo Srba u Goraždu.
izvor: RTRS
Be the first to comment