Prva asocijacija – Oda radosti; 250 godina je od Betovenovog rođenja

Бетовен, Џозеф Карл Штилер (1820)

Ove godine širom sveta trebalo je da proslavimo 250 godina od rođenja Ludviga van Betovena. Planiranisu mnogobrojni koncerti, izložbe, festivali. Beogradska filharmonija je čitavu sezonu 2019/20 posvetila ovom muzičkom geniju. Međutim, usled pandemije korona virusa, sva kulturna dešavanja su otkazana, među njima i 365-dnevni program posvećen Betovenu, koji je bio planiran u Bonu, njegovom rodnom gradu.

Betoven, Džozef Karl Štiler (1820)

Moto Bonskog obeležavanja godišnjice bio je „Ponovo otkrijte Betovena“, a logo manifestacije „BTHVN2020″ možda je pravi način za to. Naziv logotipa proizašao je iz zaostavštine kompozitora,koji se povremeno na svojim partiturama i pismima potpisivao bez samoglasnika – „BTHVN“.

vakom od ovih slova organizatori su dali po jednu nemačku reč, koja je ključna za razumevanje Betovenove ličnosti – slovo „B“ ide uz naziv Betovenovog rodnog grada „Bonn“, slovo T prvo je slovo reči „Tonkünstler“ što znači „kompozitor“, reči na slovo „H – Humanist“ i „V – Visionär“ otkrivaju da je Betoven bio humanista i vizionar, poslednje slovo „N“ ide uz reč „Natur“ i upućuje na Betovenovu veliku ljubav prema prirodi.

U skladu sa tim, predlažemo nekoliko Betovenovih kompozicija koje predstavljaju muzički pandan pomenutim aspektima njegove ličnosti.

„Klavirski kvartet“ broj 3 u Ce duru, iz 1785. godine. Ovo je jedna od njegovih prvih kompozicija, nastala u rodnom Bonu, gde je Betoven proveo 22 godine života. Prva muzička znanja o sviranju klavira i violine stekao je od strogog oca, a već sa 8 godina imao je nastup pred publikom. Njegov kompozitorski rad iz ovog perioda još uvek nije imao potpuno individualni izraz, o čemu svedoči i pomenuti kvartet čiji zvuk neodoljivo podseća na Mocarta.

„Oda radosti“ prva je kompozicija na koju pomislimo kada čujemo njegovo ime. Zajedno sa IX simfonijom, kojoj pripada, spada u najčešće izvođena Betovenova dela. Kao kompozitor bio je individualista, u stalnoj potrazi za umetničkom obnovom, bez pristajanja na kompromise. Uticao je na generacije kompozitora i izvođača. „Oda radosti“ je proglašena zvaničnom himnom Evropske unije 1985. godine.

III simfonija „Eroika“, ide uz Betovenovu ličnost humaniste. Snažno je podržavao vrednosti francuske revolucije – slobodu, jednakost, bratstvo. U njegovom stvaralaštvu vidljivi su francuski uticaji iz doba revolucije, a pretpostavlja se da je „Eroika“ posvećena Napoleonu Bonaparti.

Gudački kvartet „Razumovski“ op 59, br. 2 u e molu, kao i ostala tri od četiri „Razumovski“ kvarteta svedoče o Betovenu vizionaru. Njegove kompozicije prevazilazile su okvire žanra i postavljale nove standarde. Na komponovanje ovih kvarteta preneo je simfonijski način mišljenja i tim putem produbio ovaj žanr.

VI „Pastoralna“ simfonija – U vreme kada je nastala nije bilo uobičajeno da se simfonijski stavovi imenuju, ipak svaki stav u „Pastoralnoj“ simfoniji ima svoj naziv I „Buđenje radosnih osećanja pri dolasku na selo“, II „Scena na potoku“, III „Veseli skup seljaka“, IV „Oluja“, V „Pesma pastira. Osećanje radosti i zahvalnosti nakon oluje“. Ovo delo u potpunosti oslikava Betovenovu ljubav prema prirodi u kojoj je pronalazio mir, samoću i inspiraciju.

IZVOR:RTS

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*