
Ove godine širom sveta trebalo je da proslavimo 250 godina od rođenja Ludviga van Betovena. Planiranisu mnogobrojni koncerti, izložbe, festivali. Beogradska filharmonija je čitavu sezonu 2019/20 posvetila ovom muzičkom geniju. Međutim, usled pandemije korona virusa, sva kulturna dešavanja su otkazana, među njima i 365-dnevni program posvećen Betovenu, koji je bio planiran u Bonu, njegovom rodnom gradu.

Moto Bonskog obeležavanja godišnjice bio je „Ponovo otkrijte Betovena“, a logo manifestacije „BTHVN2020″ možda je pravi način za to. Naziv logotipa proizašao je iz zaostavštine kompozitora,koji se povremeno na svojim partiturama i pismima potpisivao bez samoglasnika – „BTHVN“.
vakom od ovih slova organizatori su dali po jednu nemačku reč, koja je ključna za razumevanje Betovenove ličnosti – slovo „B“ ide uz naziv Betovenovog rodnog grada „Bonn“, slovo T prvo je slovo reči „Tonkünstler“ što znači „kompozitor“, reči na slovo „H – Humanist“ i „V – Visionär“ otkrivaju da je Betoven bio humanista i vizionar, poslednje slovo „N“ ide uz reč „Natur“ i upućuje na Betovenovu veliku ljubav prema prirodi.
U skladu sa tim, predlažemo nekoliko Betovenovih kompozicija koje predstavljaju muzički pandan pomenutim aspektima njegove ličnosti.
„Klavirski kvartet“ broj 3 u Ce duru, iz 1785. godine. Ovo je jedna od njegovih prvih kompozicija, nastala u rodnom Bonu, gde je Betoven proveo 22 godine života. Prva muzička znanja o sviranju klavira i violine stekao je od strogog oca, a već sa 8 godina imao je nastup pred publikom. Njegov kompozitorski rad iz ovog perioda još uvek nije imao potpuno individualni izraz, o čemu svedoči i pomenuti kvartet čiji zvuk neodoljivo podseća na Mocarta.
„Oda radosti“ prva je kompozicija na koju pomislimo kada čujemo njegovo ime. Zajedno sa IX simfonijom, kojoj pripada, spada u najčešće izvođena Betovenova dela. Kao kompozitor bio je individualista, u stalnoj potrazi za umetničkom obnovom, bez pristajanja na kompromise. Uticao je na generacije kompozitora i izvođača. „Oda radosti“ je proglašena zvaničnom himnom Evropske unije 1985. godine.
III simfonija „Eroika“, ide uz Betovenovu ličnost humaniste. Snažno je podržavao vrednosti francuske revolucije – slobodu, jednakost, bratstvo. U njegovom stvaralaštvu vidljivi su francuski uticaji iz doba revolucije, a pretpostavlja se da je „Eroika“ posvećena Napoleonu Bonaparti.
Gudački kvartet „Razumovski“ op 59, br. 2 u e molu, kao i ostala tri od četiri „Razumovski“ kvarteta svedoče o Betovenu vizionaru. Njegove kompozicije prevazilazile su okvire žanra i postavljale nove standarde. Na komponovanje ovih kvarteta preneo je simfonijski način mišljenja i tim putem produbio ovaj žanr.
VI „Pastoralna“ simfonija – U vreme kada je nastala nije bilo uobičajeno da se simfonijski stavovi imenuju, ipak svaki stav u „Pastoralnoj“ simfoniji ima svoj naziv I „Buđenje radosnih osećanja pri dolasku na selo“, II „Scena na potoku“, III „Veseli skup seljaka“, IV „Oluja“, V „Pesma pastira. Osećanje radosti i zahvalnosti nakon oluje“. Ovo delo u potpunosti oslikava Betovenovu ljubav prema prirodi u kojoj je pronalazio mir, samoću i inspiraciju.
IZVOR:RTS
Be the first to comment