U Hrvatskoj azil dobilo najviše Sirijaca, a tražilo najviše Avganistanaca

Zagreb (foto Piksabej)

ZAGREB – U Hrvatskoj je međunarodnu zaštitu zatražilo 1.529 migranata, najčešći tražioci azila i supsidijarne zaštite su iz Avganistana, Iraka, Irana, Turske i Sirije, a azil i zaštitu dobilo je najviše Sirijaca, piše zagrebački Večernji list.

Prema podacima MUP-a, od 1.208 zahteva za azil u prvih pola godine, više od polovine otpada na Avganistan (692), a slede Irak (116), Iran (105), Turska (66), Sirija (60) i Pakistan (37), prenela je agencija Hina.

Međutim, kad je reč o osobama kojima je u Hrvatskoj najčešće odobravan azil i supsidijarna zaštita i kojih je sada oko 1.000, na prvom mestu su Sirijci.

Tako je azil odobren za 457 državljana Sirije, a za još njih 84 supsidijarna zaštita.

Među pet država čijim je državljanima najčešće odobravan azil još su Irak (109 državljana), Avganistan (39), Iran (38) i Turska (26), dok je supsidijarna zaštita najčešće odobravana državljanima Sirije (84), Avganistana (17) i Somalije (15).

Među osobama kojima je do 30. juna 2021. odobren azil i supsidijarna zaštita gotovo je dvostruko više muškaraca nego žena, a najviše njih u dobi od 18 do 34 godine, zatim slede maloletni dečaci, prenosi Beta.

Čak 70 odsto azilanata (689 osoba) i osoba sa supsidijarnom zaštitom na dan 18. avgusta imalo je prijavljeno prebivalište u Zagrebu.

U hrvatskom MUP-u kažu da se ne može precizno reći koliko osoba kojima je odobrena zaštita trenutno živi u Hrvatskoj jer taj broj dnevno varira zato što ljudi imaju pravo slobode kretanja s pasošem, što im omogućava i napuštanje Hrvatske ako to žele.

Demograf Stjepan Šterc rekao je za „Večernji list” da „postojeći podaci pokazuju da izbeglicama i migrantima odredište nije Hrvatska nego druge zemlje EU”.

„Ali razmještaj ljudi kojima je odobren azil u Hrvatskoj i koji ovde žive nije logičan jer bi ih trebalo rasporediti ravnomerno po celoj zemlji i više u prostore u kojima je manje radne snage”, rekao je Šterc i naveo primer Danske gde država određuje u koja će područja smestiti azilante.

Kad je reč o stanju u Avganistanu, kaže kako se procenjuje da bi moglo biti tri do četiri miliona izbeglica koji će želeti da uđu u EU.

 

 

IZVOPR:POLITIKA

Ostavite prvi komentar

Ostavite komentar

Vaša imejl adresa neće biti objavljena.


*