Akcija je održana u organizaciji nekoliko udruženja civilnog društva, koji su na skupu poručili da su počinjeni zločini odgovornost države i da treba da budu procesuirani.
Transparentima „Zločini u Oluji su odgovornost svih nas“, „Odajmo počast svim žrtvama“ i „Nacionalizam ubija“, Centar za žene žrtve rata – ROSA, Centar za građansku hrabrost, Inicijativa mladih za ljudska prava, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije – UDIK (Sarajevo) i Ženska mreža Hrvatske izrazili su solidarnost sa svim žrtvama rata i zločina povodom obeležavanja 27. godišnjice VRO „Oluja“.
Za vreme polusatne akcije, koju je sa strane nadzirala policija, deo građana je protestovao protiv aktivista – neki su slikali transparente i razgovarali s aktivistima, neki izražavali negodovanje, vadili protivtransparente, psovali i vređali aktiviste, nazivajući ih „četničkom bandom“.
Po završetku akcije, Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata rekla je da su udruženja protiv državnog poricanja činjenica i da žele da ukažu i upozore da su ubijeni „naši sugrađani srpskog etniciteta, njihova je imovina pokradena i uništavana, članovi njihovih porodica su proterani, a povratak im je de fakto decenijama onemogućen“.
Ona je ocenila da je neshvatljivo, kako je naglasila, neodgovorno ponašanje hrvatskih političara prema suočavanju s prošlošću. „Aktualno političko rukovodstvo u Hrvatskoj ne pokazuje iskrenost, poniznost i poštovanje prema žrtvama zločina, prema ljudima koji su ubijeni“, navela je Pamuković.
Smatraju kako suočavanje s „Olujom“ treba da bude put pomirenja i razumevanja, „a sve dok se ne suočimo s ratnim zlocinima u “Oluji“ nemamo pravo da upiremo prstom u druge“, prenosi Hina.
Kako je dodala Pamuković, društvo utemeljeno na nepriznavanju svojih grešaka iz prošlosti, nema perspektivu mirne budućnosti.
Pamuković je ocenila da protesti i incidenti pokazuju da je hrvatsko društvo i dalje podeljeno.
Ana Gvozdić iz Inicijative mladih smatra da to što se mnogi protive njihovoj akciji pokazuje koliko je javnost slabo upoznata sa zločinima koji su počinjeni protiv civila, a oni upozoravaju upravo na taj problem i od institucija zahtevaju da žrtvama i društvu omoguće pravo na istinu i pravdu.
„Očigledno je da ljudi koji su razgovarali s nama nisu upoznati s istinom, a još više boli to što kod njih osećam nevoljnost da se s tom istinom suoče“, rekla je Gvozdić.
Prema procenama udruženja, tokom i nakon „Oluje“ ubijeno je, kako tvrde, više od 600 civila i spaljeno više od 22.000 kuća, a Hrvatsku je tada napustilo oko 150.000 njenih građana, čiji je povratak godinama bio sistemski otežavan i onemogućavan.
IZVOR:DNEVNIK

Be the first to comment