Premijerka Ana Brnabić sastala se danas u Zagrebu sa predsednikom Vlade Hrvatske Andrejem Plenkovićem. Pre početka sastanka sa Plenkovićem, Brnabić se upisala u zlatnu knjigu u zgradi Vlade Hrvatske.Hvala na gostoprimstvu, u nadi da će uzajamne posete biti redovnije i češće, napisala je premijerka u zlatnoj knjizi. Srpska delegacija prisustvuje Velikoj Skupštini SNV-a.
Premijerka Ana Brnabić poručila je danas u Zagrebu da želi da posete zvaničnika dve budu češće i da ne bude svaka od tih poseta simbol, svakako ne negativan ili neprijateljski, već uobičajeni radni dan koji će se biti iskorišćen da se razgovara o svim otvorenim pitanjima na što racionalniji način, i o temama koje su važne za budućnost i građana i privrede.
„Drago mi je što smo, čini se, makar za sada, jer to se kod nas ipak nikada ne zna, uspeli da napravimo dobar i kvalitetan iskorak u 2023. godini, pre svega zahvaljujući Miloradu Pupovcu i ministru Tomislavu Žigmanovu i ja im se zahvaljujem zbog toga“, rekla je Brnabić na skupštini Srpskog narodnog veća u Zagrebu.
Premijerka je pozdravila potpisanu Deklaraciju o saradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije, koju su predstavnici političkih partija manjina u Srbiji i Hrvatskoj potpisali u januaru ove godine.
„Iskreno se nadam da je na ovaj način otvorena nova dimenzija saradnje koja će vrlo brzo dati konkretne rezultate, a možda je i ova moja današnja poseta i boravak u Zagrebu upravi konkretan rezultat ovoga“, rekla je Brnabić.
Podsetila je i da je u januaru ministar Ivica Dačić zajedno sa ministrima Tanjom Miščević i Tomislavom Žigmanovim, prisustvovao Božićnom prijemu SNV-a u Zagrebu, zatim se predsednik Aleksandar Vučić sreo sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkoviće na marginama foruma u Davosu, te su usledili novi susreti zvaničnika.
„Očekujemo da se ove godine, i radićemo na tome, održe i političke konsultacije ministarstva spoljnih poslova naše dve zemlje“, rekla je Brnabić.
Brnabić je kazala da je danas imala dobre i konkretne razgovore sa premijerom Andreje Plenkovićem oko projekata, kao što su ponovno uspostavljanje železničkog saobraćaja između Beograda i Zagreba i Ljubljane, a takođe su se, kaže, dotakli svih otvorenih pitanja koliko god teška i emotivna ona bila.
„Razgovarali smo o tome kako da krenemo u rešavanje ovih pitanja“, podvukla je premijerka Srbije.
Što se tiče srpske zajednice u Hrvatskoj, Vlada Srbije i predsednik Vučić, kazala je Brnabić, duboko su posvećeni i stalo im je do toga da osete da imaju svu pomoć i podršku u svakom trenutku.
Ona je navela da je od 2016. godine sve više finansijski ulagano u projekte srpske zajednice u Hrvatskoj, navodeći da je do sada uloženo više od šest miliona evra.
Dodatno je, kaže, upućena pomoć Hrvatskoj u iznosu od 2,5 miiona evra za saniranje posledica zemljotresa, te je dodatno upućena pomoć SPC u Hrvatskoj.
Premijerka je poručila da su vrata svih institucija u Srbiji, uključujući i predsednika, otvorena za dijalog sa predstavnicima Srba u Hrvatskoj, ali i Hrvata u Srbiji.
„Naši narodi upućeni su jedan ka drugom i jesu i moraju biti jedni od najpotrebnijih garanata mira, stabilnosti i prosperiteta ovog dela Evrope“, rekla je Brnabić.
Ona je čestitala Hrvatskoj pristupanje evrozoni i šengenskom prostoru, kao i na sporazumu o dvostrukom oporezivanju sa SAD.
„U regionu kakav je naš, svaki uspeh znači i veću stabilnost i bolji potencijal za sve nas“, istakla je Brnabić.
Brnabić: Pitanje nestalih najviše opterećuje odnose Srbije i Hrvatske
Pitanje nestalih je svakako pitanje koje najviše opterećuje odnose Srbije i Hrvatske, rekla je Brnabić za hrvatske medije u Zagrebu, posle skupštine Srpskog narodnog vijeća (SNV).
„Drago mi je što smo u 2023. godini imali određenih pomaka po tim pitanjima. Imali smo i komisiju nadležnih tela dve države koja su se srela i razgovarala u januaru ove godine i određene konkretne aktivnosti u martu ove godine. To je ono što i nas opterećuje“, rekla je Brnabić.
„Postoje u Republici Hrvatskoj u mrtvačnicama, u Zagrebu, Rijeci, Osjeku, ostaci 878 neidentifikovanih osoba. Srbija je zaista u potpunosti otvorena da sve ono što imamo u tom smislu kao otvorena pitanja rešimo, zatvorimo“, poručila je premijerka.
Navodi da to pitanje nije lako rešivo za političare sa obe strane.
„Nije lako za političare, neće imati nikakav politički poen, ali to je naša odgovornost koju moramo da ispunimo“, rekla je Brnabić.
Premijerka se osvrnula i na svoju ranije izjavu kada je rekla da je „Hrvatske neprijateljska zemlja zbog zabrane uvoza ruske nafte u Srbiju“.
„Stojim iza te izjave. Mislim da je krajnje nekorektna bila blokada uvoza nafte. Mislim da je to trenutak kada se energetika koristi u političke svrhe, mislim da to nije dobro i primereno, posebno za dve susedne zemlje. Mi, kada god imamo bezbroj otvorenih i teških pitanja, uvek kada imamo bilo kakvo političko nerazumevanje, vraćamo se na ta teška i nerešena pitanja“, zaključila je Brnabić.
Plenković: Treba da donosimo odluke koje će poboljšati položaj Srba i Hrvatskoj
Treba da donosimo odluke koje će poboljšati položaj Srba i drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj, rekao je Plenković na Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća.
Plenković je pozdravio premijerku Srbije, članice i članove SNV u Hrvatskoj.
„Kao predsednik Vlade koji već sedmu godinu održava snažno partnerstvo sa svim predstavnicima nacionalnih manjina u Saboru, ali i sa svima u Hrvatskoj, negujući otvoreno i tolerantno društvo u kome Hrvatska u 2023. godine predstavlja zemlju koja je rešila sva svoja ključna nacionalna pitanja. Hrvatska je stekla međunarodnu poziciju u kojem smo praktično ostvarili sve državno-političke ciljeve u poslednjih 30 godina“, poručio je Plenković.
Kako je objasnio, „to radimo sa pouzdanjem i željom da svi koji žive u Hrvatskoj, bilo Hrvati ili pripadnica nacionalnih manjina, uživaju sva prava, osećaju se dobro i da će doprinositi hrvatskoj državi“.
On je rekao da to govori zato što je premijerka Brnabić sama kazala da su odnosi Srbije i Hrvatske opterećeni brojnim nasleđen „u zadnjih stotinak godina“.
„Ti problemi žive i utiču na raspoloženje“, poručio je Plenković, i naveo da oni predstavljaju prepreke u unapređenju odnosa Hrvatske i Srbije.
Brnabić: Vučićeva poseta Jasenovcu pitanje tajminga i organizacije
Brnabić je izjavila da je sa Plenkovićem razgovarala o želji predsednika Srbije Aleksandra Vučića da poseti Jasenovac, položi cvet i upali sveću na tom stratištu i da joj je tom prilikom rečeno da je to pitanje tajminga i organizacije.
Brnabić je to rekla odgovarajući na pitanje hrvatskih novinara o razgovoru koji je vodila sa Plenkovićem, kojima je naglasila i da je svesna da Hrvatska Srbiji zbog nerešenih pitanja može da pravi problem oko pristupa EU, kao što ih Bugarska pravi Severnoj Makedoniji, ali da se toga apsolutno ne plaši.
„Da li se bojim toga, apsolutno da ne, radićemo svoj posao. Hrvatska treba da vidi da li je njen interes u proširenju ili da pravi probleme, ali je to unutrašnje pitanje Hrvatske, sa druge strane mislim da u EU nema naročitog apetita za proširenje. Meni deluje da ćemo svi na ZB malo pričekati za proširenje, a do tada imamo mnogo vremena da rešimo otvorena pitanja“, rekla je Brnabić odgovarajući na pitanje da li se boji zastoja oko pristupa i da li Zagreb zbog zastoja u rešavanju sudbine nestalih može da pravi problem Srbiji.
Na pitanje o nameri predsednika Vučića da poseti Jasenovac rekla je da Vučić nije odustao od zahteva, i dodala da je Plenkovića zamolila da Hrvatska razmotri zahtev.
„Vučićeva želja je civilizacijska norma koja bi trebalo da bude potpuno normalna. Želeo je samo da ode u Jasenovac da postavi cvet, da upali sveću. Njegovi preci stradali su na tim stratištima. Neformalno je tražio nekoliko puta da ide u privatnu posetu, a kada su rekli da treba da ide u službenom kapacitetu uputili smo zahtev i nikada nismo dobili odgovor“, kazala je ona.
Vezano za razgovor sa Plenkovićem na tu temu kaže da je dobro što su mogli da razgovaraju o svim temama.
‘“Zadovoljna sam što sastanak nije bio samo protokolaran već što smo na sto stavili sve stvari koje nas opterećuju“, rekla je ona i naglasila na pitanja novinara koji su pitanje nestalih apostrofirali kao najteže, da joj je drago što je u 2023. napravljen pomak po tom pitanju – nadležna tela su se sastala i određene aktivnosti su obavljene i u martu.
„I nas to opterećuje, u mrtvačnicama u Zagrebu, Rijeci u Osjeku postoje posmrtni ostaci 878 neidentifikovanih osoba koje treba identifikovati, to je nešto na šta se čeka godinama, Srbija je pouzdano tvrdim otvorena da rešimo sva otvorena pitanja“, rekla je i naglasila da je to ne politički već civilizacijski i ljudski čin i jedna od prvih tema na kojoj će se raditi.
Na pitanje šta misli o izjavi koju je dala ranije da je Hrvatska neprijateljska zemlja kada je bilo reči o blokadi uvoza nafte, Brnabić je rekla da stoji iza rečenog i da misli da je to trenutak kada se energetika koristi u političke svrhe, što, kako je ocenila, nije dobro i primereno za dve susedne zemlje.
Brnabić je na pitanje kako se oseća trenutno u Hrvatskoj rekla – „zahvaljujući vama, ne baš najbolje“, i dodala da je veruje da je to zbog prirode pitanja.
„Ja se uvek dobro osećam u Hrvatskoj, imamo mnogo prijatelja, deo rodbine, posebnu emociju koja me vezuje za Staru Bašku i Krk“, navela je ona i naglasila da prvo treba da se zatvori deo nekih otvorenih pitanja kako bi išla na Krk, za koji je vezuje posebne emocije iz detinjstva.
„Mislim da to možemo da iskoristimo takve emocije za zatvaranje nekih otvorenih pitanja“, rekla je i podsetila da i Vučić rekao da odnosi Srbije i Hrvatske treba da prave osovinu za stabilne odnose i novi Balkan.
Na pitanje da li veruje da rešavanje pitanja nestalih neće ostati na papiru, naglasila je da neće, i podsetila da Srbija čeka identifikaciju 878 posmrtnih ostataka nestalih kao i to da je Beograd rešio sve zamolnice iz Zagreba. Naglasila je da su to teška pitanja i za Srbiju i za Hrvatsku,
Daću sve od sebe da odnosi nastave da napreduju da budu pozitivniji da nadograđujemo ovaj sastanak i ovu posetu, navela je ona.

Be the first to comment