
Ukoliko ste možda pomislili ili poslednjih meseci čuli da su međunarodne izložbe zastarela priča i da „niko više ne ide na Ekspo“, dovoljno je pogledati scene iz Osake. Svakog dana više od 200.000 ljudi prelazi kapije ostrva Jumešima u zalivu Osake, a rekord je oboren sredinom septembra kada je u jednom danu zabeleženo više od 218.000 poseta. Organizatori svetske izložbe Ekspo 2025 Osaka do 12. septembra prodali su čak 21,4 miliona ulaznica – daleko iznad tačke rentabilnosti od oko 18 miliona. To znači da su ukupni troškovi organizacije i izgradnje infrastrukture već u potpunosti pokriveni, pa mediji izveštavaju da sve što sledi predstavlja čist profit i dugoročni dobitak za domaćina.
Ipak, u Srbiji se povremeno mogu čuti sumnje – od opozicionih kritika da je reč o preskupom i rizičnom poduhvatu, do komentara na društvenim mrežama koji dovode u pitanje da li će Ekspo 2027 zaista privući milione posetilaca. Upravo zato iskustvo iz Osake obara tvrdnje da su „gužve izmišljene“ i da Ekspo gubi na značaju. Naprotiv, redovi u Japanu pokazuju da je ova manifestacija i dalje jedan od najvećih kulturno-poslovnih spektakala na planeti.
Beograd u društvu Astane, Saragose i Jeosua
Srbija 2027. ne organizuje svetsku, već specijalizovanu izložbu – format koji traje tri meseca i koji je kroz istoriju beležio između četiri i osam miliona poseta. Astana 2017. privukla je oko četiri miliona ljudi, Saragosa 2008. skoro šest miliona, a Jeosu 2012. više od osam miliona. Kada organizatori specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd kažu da očekuju oko šest miliona posetilaca, oni se ne pozivaju na puke želje, već na proverene rezultate prethodnih domaćina.
Dovoljno je pogledati i sopstveno iskustvo u Osaki: višestruko nagrađeni srpski paviljon „Plutajuća šuma“ već je obišlo gotovo 900.000 ljudi, a procene govore da će do kraja izložbe broj poseta preći milion. To je više nego snažna referenca za jednu zemlju poput naše i dokaz da Srbija ima šta da pokaže svetu.
Međunarodna izložba kao magnet za publiku
Ekspo je po prirodi globalni događaj koji privlači posetioce sa svih meridijana. Iako u Osaki većinu publike čine domaći i regionalni gosti, čak 13 odsto dolazi iz inostranstva – što znači milione ljudi koji prelaze hiljade kilometara da bi bili deo manifestacije. Za Beograd 2027. to je jasan signal da se, osim domaće i regionalne publike, očekuje i snažan priliv posetilaca iz Evrope i drugih delova sveta – a takva kombinacija čini cilj od šest miliona i više nego potpuno dostižnim.
Da je to realno potvrđuje i primer Dubaija: Ekspo 2020 imao je više od 24 miliona poseta, od čega je značajan procenat bio međunarodna publika – u pojedinim mesecima i do 28 odsto posetilaca stizalo je direktno iz inostranstva. Taj trend pokazuje da kada je ponuda globalno pozicionirana i atraktivna svet sam dolazi. Upravo tako će i Srbija 2027. postati odredište u koje će dolaziti milioni ljudi – ne samo iz regiona, već iz celog sveta.
Gužve u Osaki i rekordi iz Dubaija pokazuju da svet i dalje veruje u magiju Ekspa. Srbija je 2027. pred istorijskim izazovom – i jedinstvenom šansom. To je trenutak kada postajemo više od domaćina: Beograd postaje globalna pozornica inovacija, kulture i gostoprimstva. Ekspo 2027 nije samo događaj – on je istorijska prekretnica koja Srbiju stavlja na mapu budućnosti, kao zemlju koja ume da privuče svet, ujedini ga oko igre i ostavi nasleđe koje traje generacijama.
Be the first to comment