Otvaranje poklon biblioteke Rusije u Matici srpskoj: Simbol prijateljstva i istorijskih veza dva naroda

Izvor: Pokrajinska vlada
NOVI SAD –

Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković obratila se danas na svečanosti povodom zasnivanja poklon biblioteke Ruske Federacije u Biblioteci Matice srpske i otvaranja izložbe „Ruske diplomate i srpska borba za nezavisnost 1876. godine“, ističući značaj kulturne saradnje i istorijskih veza Srbije i Rusije.

„Ovo su dva važna i duboko simbolična kulturna događaja i autentični podsetnik na snažne istorijske, kulturne i duhovne veze srpskog i ruskog naroda, vekovima građene na uzajamnom poštovanju i razumevanju. Zajednički dajemo snažan podsticaj jačanju naših prijateljskih odnosa i daljem prožimanju i oplemenjivanju dveju kultura“, rekla je Gojkovićeva obraćajući se na svečanosti.

Predsednica Gojković je tom prilikom istakla da je Biblioteka Matice srpske, jedna od najstarijih i najznačajnijih ustanova srpske kulture – čuvar našeg jezika, pisma, kolektivnog sećanja i nacionalnog identiteta, dodajući da upravo ovde, gde se vekovima sabira i čuva duhovno blago srpskog naroda, biblioteka Ruske Federacije dobija svoje pravo mesto.

„Ovaj poklon je simbol prijateljstva, poverenja i zajedničke budućnosti“, istakla je Maja Gojković.

Gojkovićeva je istakla da je izložba „Ruske diplomate i srpska borba za nezavisnost 1876. godine“ podsećanje na jedan od ključnih trenutaka naše istorije – borbu za nezavisnost srpskog naroda u 19. veku, u kojoj je, kako je ocenila, podrška ruskih diplomata imala značajnu ulogu.

„Taj period verno svedoči o dubokoj istorijskoj povezanosti naših naroda, o zajedničkom stremljenju ka slobodi i pravdi, o ponosu i časti kao najznamenitijim obeležjima nacionalnog karaktera kod Rusa i Srba“, naglasila je predsednica Pokrajinske vlade.

Selaković u Matici srpskoj: Snaga saradnje i međusobnog poštovanja dva narada 

Ministar kulture Nikola Selaković istakao je u Matici srpskoj na osnivanju „Poklon biblioteke Rusije“ i otvaranju izložbe „Ruske diplomate i srpska borba za nezavisnost 1876. godine“ da  ovaj značajan kulturni događaj na najjači način svedoči o snazi saradnje, međusobnog poštovanja i trajnih duhovnih veza između dva naroda, saopštili su iz Ministarstva kulture.

Selaković je dodao da je saradnja Matice srpske i Biblioteke Matice srpske sa predstavnicima Ambasade Ruske Federacije u Beogradu omogućila uspostavljanje sistemskog okvira za obnovu fondova ruske knjige i unapređenje kulturnih programa što, kako je rekao, nije samo administrativni korak nego živa potvrda da kultura ostaje jedan od najčvršćih mostova koji povezuju narode a ta veza je duboko ukorenjena u zajedničkoj istoriji.

„Biblioteka Matice srpske kao deo najstarije srpske književne, naučne i kulturne institucije, vekovima čuva pisanu reč, znanje i identitet našeg srpskog naroda i  zato obnova njenih fondova ruske knjige ima poseban značaj Knjiga nije samo predmet, već svedočanstvo duhovne vertikale koja povezuje generacije i narode. Za nas Srbe knjiga ima poseban značaj imajući u vidu da su pre 85 godina namenski bombardujući našu Narodnu biblioteku želeli da ubiju našu kulturu. Ta namera da nam se kultura ubije upravo je demonstrirana, prikazana od strane tadašnjeg agresora bombardovanjem naše Narodne biblioteke“, rekao je Selaković.

Ministar je podsetio na 1876. godinu i srpsko-turske ratove kada su brojni ruski dobrovoljci došli da pomognu srpskom narodu u borbi za slobodu i napomenuo da je među njima bio i pukovnik Nikolaj Rajevski, čija je sudbina poslužila kao nadahnuće za lik grofa Vronskog u romanu „Ana Karenjina“.

„Ta činjenica simbolično pokazuje kako se istorija i književnost prožimaju i kako lična žrtva postaje deo opšte kulture pamćenja. Upravo kroz knjigu i literaturu ta veza naših naroda dobija svoj najtrajniji oblik“, ocenio je Selaković.

Govoreći o značaju ruske književnosti, Selaković je poručio da današnji čin uručenja prvog kontingenta knjiga predstavlja nastavak duge tradicije kulturne razmene i uzajamnog razumevanja.

„U vremenu u kojem živimo, svedoci smo pojava koje izazivaju zabrinutost civilizovanog čoveka. Ne možemo a da ne primetimo da su u pojedinim razvijenim kulturnim centrima ruske knjige, ruska muzika, ruska umetnost namerno i sistematski potiskivane, pa čak i uklanjane iz javnog prostora. Takav odnos prema kulturi, bez obzira na političke okolnosti, ne doprinosi ni demokratskim ni kulturnim vrednostima savremenog društva. Naprotiv, on je simptom ozbiljne regresije jednog društva. Umesto da povezuje, što jeste smisao kulture, on ljude i narode udaljava. Kultura mora da bude prostor susreta, dijaloga i uzdizanja, nikako padanja“, zaključio je Selaković.

Ministar kulture je napomenuo da izložba „Ruske diplomate i srpska borba za nezavisnost 1876. godine“ ima poseban značaj podsećajući da su diplomatija i kultura oduvek delovale zajedno a posebno u vremenima velikih istorijskih izazova a ujedno opominje da su najtrajnije veze među narodima zasnovane na uzajamnom poštovanju, solidarnosti i zajedničkom kulturnom nasleđu“

Na početku obraćanja Selaković je podsetio da se danas navršava 27 godina od stradanja našeg naroda i naše otadžbine u NATO agresiji.

 

 

 

 

IZVOR:RTV

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*