Foto: Ustupljena fotografija
Iskustvo BiH postavlja suštinsko pitanje za međunarodnu posmatračku misiju izbora – kako treba da procjenjujemo izbore koje provode domaće institucije kada važna pravila i uslovi političke utakmice i dalje zavise od odluka spoljne vlasti, upitao je savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske za međunarodno pravo Dragan Dakić u sjedištu Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Beču, učestvujući u sesiji o pitanjima ljudske dimenzije OEBS-a.
U obraćanju na raspravi, čiji je organizator bila Stalna misija Ruske Federacije pri OEBS-u, Dakić je obrazložio tri međusobno povezana pitanja: spolja nametnuto izborno zakonodavstvo u BiH, obustavu javnog finansiranja za određene političke stranke – SNSD i US, te ograničenja političkog izražavanja u BiH.
Prvo pitanje se odnosi na intervenciju Kristijana Šmita u izborno zakonodavstvo. Odluka od 26. marta 2024. godine nametnula je obimne izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, uključujući odredbe o pilot-projektima izbornih tehnologija.
- Preliminarni nalazi međunarodnih posmatrača za same izbore 2026. godine prepoznaju ovaj problem. Oni kritikuju uspostavljanje pravnog osnova i finansiranja izbornih tehnologija putem amandmana koje je nametnuo OHR, bez parlamentarne procedure i širokog političkog konsenzusa, ocjenjujući to kao suprotno obavezama prema OEBS-u – rekao je Dakić i naglasio da ovaj nalaz zaslužuje ozbiljnu pažnju.
Drugo pitanje, kaže se odnosi na obustavu javnog finansiranja Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Ujedinjene Srpske.
– Odluka od 24. aprila 2025. godine obustavila je isplate budžetskih sredstava dodijeljenih ovim strankama. Odluka takođe predviđa da obustavljeni iznosi ne predstavljaju neizvršenu finansijsku obavezu prema pogođenim strankama. Ukidanje obustave i odlučivanje o namjeni akumuliranih sredstava zavise od daljih odluka visokog predstavnika – rekao je Dakić.
Kako je podsjetio, OHR ovu mjeru predstavlja kao odgovor na ponašanje koje smatra prijetnjom po Dejtonski mirovni sporazum i ustavni poredak. Međutim, nastavio je on, ta navedena svrha ne uklanja potrebu da se ispitaju efekti ove mjere na političku utakmicu i nedozvoljenu diskriminaciju.
– Mjera usvojena izvan redovnog izbornog okvira i dalje može imati značajne izborne posljedice, kao i šire političke i društvene posljedice. Održavanje lokalnih organizacija, zadržavanje zaposlenih, priprema političkih prijedloga i održavanje redovnog kontakta sa građanima zahtijevaju resurse. Finansijska ograničenja takođe mogu stvoriti dodatnu zabrinutost u pogledu nejednakog uticaja i transparentnosti. Ozbiljna procjena potvrđuje da su uporedivi akteri tretirani različito – ta razlika nije imala adekvatno opravdanje, mjera nije bila srazmjerna i nije bilo prilika da se ona ospori – istakao je Dakić.
On se osvrnuo i na postupanje OEBS-a u ovom slučaju. Dakić kaže da preliminarni nalazi pominju obustavu javnog finansiranja SNSD i US u fusnoti 86, pa bi bilo netačno tvrditi da postoji potpuna tišina. On je podsjetio da je u pismu od 7. maja 2026. godine šef Misije OEBS-a u BiH potvrdio prijem zabrinutosti koju je iznio predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić u vezi sa obustavom budžetskog finansiranja. Međutim, u odgovoru je navedeno da pitanja koja se odnose na odluke OHR-a izlaze van mandata Misije OEBS.
– Ipak, odgovor pokreće važno načelno pitanje. Da li nedostatak ovlašćenja za preispitivanje ili poništavanje odluke OHR-a takođe sprečava neku instituciju da procijeni njene posljedice po demokratsko okruženje? Po mom mišljenju, ovo su različite funkcije. Posmatrač izbora može ispitati uticaj neke mjere bez polaganja prava na nadležnost njenog poništavanja. U suprotnom, značajan uticaj na izbornu utakmicu rizikuje da zapadne u prazninu u pogledu odgovornosti: domaće institucije sprovode njene posljedice, spoljna vlast određuje njen sadržaj, a posmatrači odbijaju suštinsku kontrolu zbog njenog institucionalnog porijekla – rekao je Dakić.
Treće pitanje koje je akcentovao je političko izražavanje u BiH. Kako je naglasio, preliminarni nalazi identifikuju zabrinutost u vezi sa širokim ograničenjima preuranjene kampanje i njihovom primjenom na običnu političku komunikaciju, uključujući neplaćene objave na društvenim mrežama.
– Politička rasprava je kontinuirana. Tamo gdje granica između običnog političkog izražavanja i kažnjive kampanje postane nepredvidiva, politički akteri mogu izbjegavati zakonit govor. Nastali efekat odvraćanja takođe pogađa birače, koji dobijaju manje argumenata i manje informacija – poručio je Dakić.
U tom kontekstu, dodaje Dakić, kritika izbornih tehnologija zaslužuje posebnu pažnju. Odnosno, lažne tvrdnje i legitimna pitanja o bezbjednosti, nabavci, testiranju ili transparentnosti – zahtijevaju pažljivo razgraničenje.
On je izlaganje završio sa četiri zahtjeva upućena OEBS-u, od kojih je prvi – procijeniti izborne posljedice svih značajnih intervencija, uključujući i one koje potiču od međunarodnih vlasti. Drugo, pružiti suštinsku procjenu obustave javnog finansiranja za SNSD i Ujedinjenu Srpsku.
– Treće, preporučiti jasna i usko definisana pravila koja štite političko izražavanje. Obična politička debata, neplaćena komunikacija i legitimna kritika izborne administracije i tehnologije moraju biti zaštićeni od nepredvidivih ili prekomjernih sankcija. Četvrto, podržati kredibilan put ka punoj domaćoj demokratskoj odgovornosti. To zahtijeva domaćinski odgovorno donošenje izbornih zakona, sposobne i nezavisne izborne institucije, djelotvorne pravne lijekove i transparentnu koordinaciju između Misije OEBS-a i ODIHR-a kada zabrinutost prelazi institucionalne granice – zaključio je Dakić.
Raspravi u OEBS-u prisustvovalo je više od 50 učesnika, među kojima su bili zamjenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije Dmitrij Jevgenjevič Ljubinski, predsjedavajući Stalnog savjeta OEBS-a Rafael Negeli, zamjenik ministra spoljnih poslova Republike Bjelorusije Igor Sakreta i brojni drugi.
Izvor: RTRS
Be the first to comment