Ugljeno hidrati imaju ključnu ulogu u uravnoteženoj ishrani jer obezbeđuju telu energiju. Međutim, kvalitet ugljenih hidrata može značajno da varira.
Složeni ugljeni hidrati, poput onih koji se nalaze u integralnim žitaricama i povrću, sporije se razlažu i obezbeđuju dugotrajnu energiju. S druge strane, rafinisani ili jednostavni ugljeni hidrati mogu imati štetne efekte.
Nalaze se u hrani kao što su beli hleb, slatkiši i prerađena hrana i mogu brzo da podignu nivo šećera u krvi. Dugotrajni skokovi u nivou šećera mogu dovesti do insulinske rezistencije, povećanja masnih naslaga i povećanja telesne težine.
Zbog toga su dijetetičari upozorili na tri uobičajena izbora doručka koje treba da izbegavamo ako želimo da izbegnemo rizik od ovih problema.
Mafini
Mafini, koji se često smatraju brzom i ukusnom opcijom za doručak ili užinu, mogu podići nivo šećera u krvi i uzrokovati debljanje jer obično sadrže velike količine šećera i rafinisanog brašna.
Ugljeni hidrati se brzo pretvaraju u glukozu, što dovodi do skoka šećera u krvi. Ovaj proces stimuliše oslobađanje insulina za regulisanje šećera, što može dovesti do skladištenja više masti.
„Mafini su bogati rafinisanim ugljenim hidratima, šećerima, mastima i kalorijama. Visok nivo šećera i ugljenih hidrata može izazvati skokove šećera u krvi, dok sadržaj kalorija i masti može doprineti povećanju telesne težine“, objašnjava dijetetičarka Džesi Feder za „SheFinds“.
Zaslađene žitarice
Doručak u obliku žitarica se često smatra pogodnim, ali može negativno uticati na zdravlje. Mnoge industrijski proizvedene žitarice sadrže rafinisane šećere i prerađene ugljene hidrate koji uzrokuju porast šećera u krvi. Ovaj porast obično je praćen naglim padom, što dovodi do nestalnih nivoa energije i žudnje za ugljenim hidratima.
Redovna konzumacija takvih žitarica može usporiti metabolizam i otežati kontrolu telesne težine. Takođe, velike količine rafinisanih ugljenih hidrata mogu izazvati insulinsku rezistenciju.
„Nisu sve žitarice stvorene jednake, ali često imaju puno šećera i malo hranljivih materija. Ako žitarice ne sadrže vlakna, one nemaju ništa što bi pomoglo u regulaciji šećera u krvi. Ako želite da jedete žitarice za doručak, izaberite one koje imaju manje od deset procenata kalorija iz šećera, idealno bi bilo da nemaju dodatog šećera. Dodajte seckano voće za vlakna i mleko kao izvor proteina. Kombinacija proteina i vlakana pomaže da se uspori otpuštanje šećera u krvotok. šećera u krvi“, ističe dijetetičarka Mišel Sari.
Razna peciva
Peciva, iako privlačna po mirisu i ukusu, mogu negativno uticati na nivo šećera u krvi, metabolizam i insulinski odgovor. Proizvodi poput raznih slatkih i slanih peciva često sadrže velike količine rafinisanih šećera i prerađenih ugljenih hidrata. Ovi šećeri se brzo probavljaju, izazivajući skok šećera u krvi praćen krahom koji može dovesti do promena u energiji i žudnji, pšrenosi Index.hr.
Redovna konzumacija ovih ugljenih hidrata takođe može usporiti metabolizam, što otežava kontrolu težine.
„Peciva su pune masti i šećera, što nije dobro za zdravlje. Umesto da idete u pekaru po đevrek, pripremite nešto unapred kod kuće, na primer tost sa puterom od kikirikija i bananama. Ovo su bolje opcije od kupovine đevreka“, zaključila je Sari.
IZVOR:N1

Be the first to comment