Nastava hrvatskog jezika na daljinu za učenike osmog razreda osnovne škole, koja je emitovana na RTV-u, izazvala je buru u javnosti, jer se u lekciji o istoriji tog jezika govori da se tokom NDH „vodila briga o čistoći i pravilnoj javnoj uporabi hrvatskog jezika i pravopisa“, te da su uklanjane iz hrvatskog jezika nepotrebne reči stranog porekla, posebno srbizmi, a stvarane su nove reči.
U predavanju je navedeno i da su u vreme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca tadašnji jezikoslovci težili da poistovete srpski i hrvatski jezik i da je vlast „nametala srpske riječi i nazivlja“.
Istoričar Aleksandar Todosijević, iz Udruženja za društvenu istoriju Euroklio, kaže za „Danas“ da je ovo pojednostavljeno i tendenciozno tumačenje razvoja jezika naroda koji su se 1918. našli u zajedničkoj državi.
„Ovakvo tumačenje ne ide u prilog kritičkom promišljanju nastanka zajedničke države. Iz ovoga se vidi koliko je gradivo koje se uči iz različitih predmeta povezano. Nastavnik mora odgovorno pristupati interpretaciji gradiva iz zajedničke prošlosti„, smatra Todosijević.
I njegov kolega Milan Jevtić, profesor istorije u Srednjoj stručnoj školi u Kragujevcu, kaže da to što postoji ovakav nastavni sadržaj predstavlja samo po sebi skandal. Navodi da je problematičan i sam način na koji je predstavljena ova tema jer ispod površine izbija glorifikovanje NDH.
„NDH nije nikad predstavljala nikakvu državu niti je postojalo ‘vrijeme NDH’. Pričom o zaštiti čistote jezika, u stvari se legalizuje i legitimizuje nešto što i po mišljenju velike većine samih Hrvata predstavlja iskonsko zlo. Savremena Hrvatska, makar ona zvanična, odriče bilo kakav državno-pravni kontinuitet sa tom skaradnom tvorevinom i tražiti bilo kakav pozitivan kontekst u tvorevini koja je bila odani Hitlerov saveznik ne samo u ratu već i u izvršavanju monstruoznog ‘konačnog rešenja’, predstavlja prst u oko svakom iskrenom rodoljubu, Srbinu, Hrvatu, antifašisti…“ kaže Jevtić za Danas.
Profesor Filološkog fakulteta u Beogradu Veljko Brborić ističe za beogradski list da hrvatska nacionalna manjina ima pravo na svoje posebnosti, ali da govoriti o hrvatskom jeziku u doba NDH nije primereno ni našoj, ni bilo kojoj istoriji.
Komentarišući sporno predavanje na RTV, sagovornik lista kaže da je verovatno posredi previd i neopreznost, ali da od toga ne treba praviti skandal „jer je vreme zapaljivo i ljudi samo čekaju da se zbog političke situacije tome pridaje prevelika pažnja„.
„Propust je moguć, treba ga otkloniti i obrazložiti, ali treba biti krajnje suzdržan od teških reči. Jezička politika NDH je sadržaj kojim treba da se bavi nauka, istoričari i jezički stručnjaci. Ali to ne treba da budu nastavni sadržaji za učenike osnovnih škola„, poručuje Brborić.
Pojedini mediji prenose da je sporna lekcija o istoriji hrvatskog jezika sastavni deo udžbenika „Hrvatska krijesnica“. Direktor Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja Zlatko Grušanović je izjavio da u arhivi Zavoda nije našao odobrenje udžbenika za hrvatski jezik iz 2012. godine u kome je sporna lekcija.
Ministar prosvete Mladen Šarčević napominje da je odobravanje udžbenika za pripadnike nacionalnih manjina u nadležnosti AP Vojvodine i nadležnog pokrajinskog zavoda.
„Izmenama i dopunama Zakona o udžbenicima inicirao sam da ministar može da reaguje u ovakvim situacijama. I kada promakne greška nadležnim telima u odobravanju udžbenika ministar može da reaguje i povuče udžbenik sa Kataloga odobrenih udžbenika, što će biti i urađeno. Ovaj udžbenik hrvatskog jezika za 8. razred će biti povučen i od sledeće godine neće biti u školama„, rekao je Šarčević.
Be the first to comment