OHR, Sarajevo Foto: RTRS
SARAJEVO – Ni nakon višesatnih razgovora u Savjetu za sprovođenje mira (PIK) nije postignut dogovor o izboru novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Zbog dubokih neslaganja između vodećih međunarodnih aktera donesena je odluka da funkciju privremeno obavlja vršilac dužnosti, dok je novi pokušaj postizanja konsenzusa zakazan za 14. jul.
Sjedinjene Američke Države i dio evropskih zemalja ostali su pri različitim kandidatima. Vašington podržava italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, dok evropske države kao svog kandidata vide Renea Trokaza. Do konačne odluke dužnost će obavljati Luis Krišok.
Prilikom preuzimanja funkcije Krišok je poručio da će mandat obavljati u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, sa ciljem očuvanja mira, stabilnosti i podrške institucijama Bosne i Hercegovine.
Međutim, iz Republike Srpske stiže potpuno drugačija poruka. Zvaničnici smatraju da je imenovanje vršioca dužnosti samo privremeno tehničko rješenje, ali i potvrda da se približava trenutak kada bi Kancelarija visokog predstavnika trebalo da bude zatvorena.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovio je da o budućnosti Bosne i Hercegovine moraju odlučivati isključivo njeni legitimno izabrani predstavnici, a ne strani zvaničnici. Naglasio je da je krajnje vrijeme da BiH bude oslobođena međunarodnog tutorstva, te da treba provjeriti da li Dejtonski sporazum uopšte predviđa mogućnost imenovanja vršioca dužnosti visokog predstavnika.
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da su bonska ovlašćenja neprihvatljiva za Republiku Srpsku i da takav nedemokratski mehanizam predstavlja jednu od najvećih prepreka normalnom funkcionisanju BiH.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić ocijenio je da su jednostrane odluke koje je donosio prethodni visoki predstavnik dodatno produbile političku krizu, poručujući da je jedini put naprijed dijalog domaćih političkih predstavnika bez nametanja rješenja iz inostranstva.
Pravnik Ognjen Tadić smatra da činjenica da velike sile nisu uspjele da postignu saglasnost oko novog visokog predstavnika pokazuje da se međunarodni odnosi mijenjaju, ali i da dio međunarodne zajednice teško prihvata kraj dosadašnjeg modela upravljanja Bosnom i Hercegovinom.
Dodatnu pažnju izazvala je i posjeta visoke predstavnice Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaje Kalas, koja je u Sarajevo doputovala upravo u vrijeme zasjedanja PIK-a. Analitičari smatraju da Evropska unija pokušava da zadrži politički uticaj u BiH, iako je poznato da zemlja teško može napredovati ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji uz postojanje institucije visokog predstavnika.
Iz Republike Srpske poručuju da svaki budući visoki predstavnik, ukoliko bude izabran, mora imati potvrdu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, jasno ograničen mandat i spremnost da preispita odluke koje su njegovi prethodnici donosili bez saglasnosti domaćih institucija.
Politička kriza oko izbora novog visokog predstavnika tako je otvorila novo pitanje – da li je Bosna i Hercegovina na pragu završetka ere međunarodnog upravljanja ili će OHR i dalje ostati jedan od ključnih faktora u političkom životu zemlje.
Izvor: BTV
Be the first to comment