Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta obeležava se danas, u spomen na dan kada je 1945. godine oslobođen Aušvic-Birkenau, najozloglašeniji logor smrti u porobljenoj Evropi, tokom Drugog svetskog rata. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je da Srbija pamti žrtve Holokausta.
Međunarodni Dan sećanja na žrtve Holokausta obeležen je danas polaganjem venaca na Spomenik žrtvama genocida u Drugom svetskom ratu na Starom sajmištu u Beogradu.

| Vučić: Srbija pamti! |
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je da Srbija pamti žrtve Holokausta. „Srbija pamti! – Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta“, napisao je Vučić na Instagram profilu budućnostsrbijeav, uz fotografiju upaljene sveće. |
U svojstvu izaslanika predsednika Srbije Aleksandra Vučića venac je na Spomenik položila generalni sekretar predsednika Suzana Paunović.
U ime Vlade Srbije venac je položila ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darija Kisić Tepavčević, a kao izaslanik predsednika Skupštine Srbije potpredsednik parlamenta Vladimir Orlić.
Vence su položili i zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić, predstavnici Saveza jevrejskih opština, Jevrejske opštine Beograd, Nacionalnog saveta Romske nacionalne manjine, udruženja i diplomatskog kora.
Ceremonija obeležavanja Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta počela je molitvom rabina Isaka Asijela, a počast stradalima odata je i minutom ćutanja.
Paunović je poručila da je naša obaveza da ne dozvolimo da se ikada više ponovi zločin počinjen na Starom sajmištu, jednom od mnogih mesta širom Evrope, gde su, kako je rekla, u Drugom svetskom ratu ““iz rasistickih i drugih mračnih pobuda““ organizovani i sprovedeni genocidi nad Jevrejima, Srbima i Romima.
Istakla je da nove generacije treba na pravi način upoznati sa razmerama počinjenih zločina i zajedno sa njima boriti protiv ekstremizma ma koje vrste koji bi, kako kaže, mogao da dovede do neke nove erupcije zla.
““Više od šest miliona istočnoevropskih Jevreja, koji su na najsuroviji način usmrćeni od Aušvica do Jasenovca, ali i stotine hiljada drugih žrtava, pozivaju nas da sramni period istorije tokom koga se to desilo, predstavimo potomcima ne samo kao štivo iz udžbenika, već kao užasan zločin koji se ne sme ponoviti““, rekla je Paunović.
Ukazala je da je metodologija genocida na prostoru Srbije, sprovedenog kod nas isključivo od strane okupacionih snaga, bila je ista kao i u drugim zemljama Evrope, kao i da je sudbina koju su nacisti i njihovi ““opskurni regionalni istomišljenici““ namenili Srbima i Romima, bila je vrlo slicna jevrejskoj.
““Ne smemo da zaboravimo da je srpski narod u nacističkoj tzv.Nezavisnoj državi Hrvatskoj masovno istrebljivan u fabrikama smrti poput Jasenovca i Kraških jama Velebita. Širom NDH nalaze se stratišta gde su Srbi muceni i ubijani kao da su u poslednjem krugu pakla. Na isti način se postupalo i sa Romima““, rekla je Paunović.

Dodala je da nisu malobrojni oni koji negiraju sve što se dogodilo u Aušvicu, Jasenovcu i drugim stratištima i da su glasni u, kako kaže, širenju svojih laži.
““Na nama je da ne dopustimo da njihove laži nađačaju vapaj nevine dece, žena, staraca i svih drugih pobijenih u zločinu nad zločinima. Na to nemamo pravo““, poručila je Paunović.
Ceremoniji je prisustvovala i Ester Alvahali Bajer (90), rođena u logoru na Starom sajmištu, koja je uputila apel Vladi Srbije i predsedniku Republike da se na tom mestu podigne Memorijalni centar, što je predviđeno Zakonom o memorijalnom centru ““Staro sajmište““, koji je usvojen u februaru prošle godine.
““Čekamo 15 godina da se na Sajmištu napravi Memorijalni centar i nadam se da ću to doživeti. Ovde sam se rodila, nemam nikoga, svi moji su stradali na Sajmištu, Topovskim šupama, u Jajincima. Da mi nema moje zajednice, bila bih potpuna sama““, rekla je novinarima vidno potresena Ester.
Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta obeležava se 27. januara, u spomen na dan kada je 1945. godine oslobođen Aušvic-Birkenau, najozloglašeniji logor smrti u porobljenoj Evropi, tokom Drugog svetskog rata.
Ustanovljen je 1. novembra 2005. godine rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Opredeljujući se za dan kada je 1945. godine osloboden Aušvic, Generalna skupština UN rukovodila se potrebom reafirmacije ljudskih prava, prevencije i kažnjavanja zločina genocida, kao i stalno prisutne opasnosti od rasne, nacionalne i verske mržnje zasnovanih na predrasudama.
Janković: Sećanje ne sme da izbledi
Danas je dan sećanja na jedan od najvećih zločina u istoriji čovečanstva, počinjenog u ime stvaranja „više ljudske rase“, koje ne sme i ne može da izbledi, ocenila je poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković povodom obeležavanja Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta.
Milioni nevinih žrtava opominju nas da zapamtimo da jačanje antisemitizma, radikalne desnice, netolerancija i govor mržnje mogu dovesti do toga da drugi i drugačiji postanu manje vredni, nepoželjni, pa čak i opasni neprijatelji protiv kojih je dozvoljeno boriti se svim raspoloživim sredstvima, poručila je Janković u saopštenju.
„Sistematičan, beskrajno hladan, surov progon pripadnika ‘manje vrednih’ naroda i mehanizam ubijanja nedužnih žrtava predstavljaju najdrastičniju personifikaciju diskriminacije, strahote koje nikada ne smemo dozvoliti da se ponove“, naglasila je poverenica.
Ocenila je da je holokaust mračan, uznemirujući podsetnik na to do čega može dovesti ubeđenje da su neki ljudi manje vredni od drugih, i da zato sećanje na njega „moramo da prenosimo novim generacijama i da ih učimo vrednostima tolerancije, uvažavanja i poštovanja svakog ljudskog života“.
„Moramo da stvaramo društvenu klimu u kojoj niko ne sme biti ugrožen zbog svoje rase, pola, porekla, religije, seksualne orijentacije ili druge lične karakteristike, jer samo tako možemo živeti ravnopravni i slobodni“, zaključila je Janković.
Podsećanja u regionu
Šefovi država i vlada zemalja regiona pridružili su se danas obeležavanju Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta i podsećanja na žrtve nacističkih režima u Drugom svetskom ratu.
Hrvatska vlada je saopštila da je Holokaust najveće zlo koje se dogodilo u istoriji čovečanstva i da je oslobađanje nacističkog logora Aušvic Birkena bio kraj najmračnijeg perioda u evropskoj i svetskoj istoriji.
Ističu da je nezamislivo nasilje koje su pretrpeli pripadnici jevrejskog naroda opomena svima, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Evropi.
„Ključnu ulogu u tome mora imati obrazovanje mladih, jer samo, kako ističu, znanje i svest o istorijskim strahotama, posebno o Holokaustu, uči buduće generacije međusobnom razumevanju i poštovanju različitosti, drugoga i drugačijeg“, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković.
U vladinom saopštenju se navodi da je ovo dan kada se priseća zloglasnog ustaškog logora Jasenovac, u kojemu su ubijene hiljade pripadnika jevrejsksog i drugih naroda, kao i hrvatskih antifašista i demokrata.
Crnogorski predsednik Milo Đukanović se obeležavanju dana Holokausta pridružio sećanju na žrtve paljenjem sveća.
Na svom tviter nalogu je poručio da se nada da će ideali tolerancije, ljudskih prava i religijskih sloboda uvek nadjačati pokušaje ponovnog oživljavanja prošlosti i podsticanja mržnje i nasilja.
Premijer Zdravko Krivokapić kaže da je Holokaust jedinstvena pojava u istoriji.
„Zločinačkom politikom i monstruoznom ideologijom pokušano je potpuno uništenje jednog naroda, koji nije bio usamljen u tom stradanju. I na prostoru bivše Jugoslavije, uz Jevreje, stradali su i drugi narodi, o čemu svedoče mnogi belezi naše tragične istorije, među kojima je jedan od najvećih logora – Jasenovac“, naveo je premijer Crne Gore.
Zato je, istakao je, obrazovanje od presudne važnosti, kako bi budućim generacijama podigli svest i razvili osećaj za ovako važne društvene teme.
Srpski član i predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je Međunarodni dan sećanja na žrtve holokausta veoma značajan datum u istoriji čovečanstva koji ostaje da trajno svedoči o monstruoznom genocidu koji su počinili fašisti i njihovi pomagači u Drugom svetskom ratu.
Poručio je da je oslobađanjem Aušvica, čemu su, kako ističe, u značajnoj meri učestvovali i Srbi, izvojevana velika bitka protiv fašista i zločinaca, ali i suočavanje sa svim strahotama genocida u kojem su ljudi gubili život samo zato što su druge vere, nacije ili rase.
On je naglasio da pokušaj istorijskog revizionizma predstavlja relativizovanje zla i skrivanja istine i poručio da se ne sme dozvoliti da prekranje istorije i falsifikati postanu istina.
Zločin počinjen u Drugom svetskom ratu je apokalipsa savremene civilizacije, što Sarajevo pamti, piše sarajevski portal Klix i podseća da u tom gradu mora postojati spomenik žrtvama holokausta koji će biti bolni podsetnik na to koliko čovek može biti destruktivno biće.

Be the first to comment