
Kandidatura Saifa el Islam Gadafija na prvim direktnim predsedničkim izborima u Libiji (najavljenim za 24. decembar), razbuktala je ove sedmice političke strasti, kako na domaćem terenu naftonosne države, tako i u međunarodnoj javnosti. Omiljeni sin svrgnutog (i zverski ubijenog) pukovnika Moamera el Gadafija, lidera Libije od 1969. do 2011. godine, prijavio se Izbornoj komisiji Libije u nedelju u pustinjskoj varoši Sebha , 400 kilometara jugozapadno od Tripolija.
Citirajući kuranske ajete, Saif el Islam Gadafi je tom prilikom poručio da „ Bog uvek ostvari svoje zamisli, čak i kada nas nevernici mrze”. Koga je Saif el Islam (ime na arapskom znači „ mač islama”) imao na umu pod „nevernicima”, nije pojasnio.
Na vest da je Gadafijev, svojevremeno označeni naslednik na čelu Libije, inače nosilac titule doktora nauka prestižne Londonske škole ekonomije, zainteresovan da postane državnik, na zapadu te zemlje od nedelje traju protesti. Najpre su izbili u varoši Zavija gde su uticajni mesni zvaničnici smesta ustali protiv Saifove kandidature, kao i protiv najava da bi se i feldmaršal Halifa Haftar, donedavni komandant Libijske narodne armije sa sedištem na istoku zemlje, mogao kandidovati.
Korak dalje otišao je u ponedeljak lokalni savet staraca u Misurati, inače epicentru pobune protiv Gadafijevih tokom „arapskog proleća” 2011. godine. Iz Misurate je Libijcima poslat poziv na bojkot izbora na koje se prijavljuju lica optužena pred domaćim sudovima kao i u Hagu za zlodela u prethodnoj deceniji. Istovremeno, niz glasačkih mesta širom zapadne Libije zatvoreno je, dok je iz Misurate „slobodnim patriotama” upućen poziv da nastave sa protestima sve dok se ne ustanovi pravni okvir najavljenog izjašnjavanja oko 2,3 miliona do sada registrovanih birača.
Povodom kandidature Saifa el Islam Gadafija juče se oglasio i američki Stejt department.
„Sjedinjenim Američkim Državama i međunarodnoj javnosti teško je da vide da Saif el Islam preuzima poziciju u vladi Libije”, istakao je Semjuel Verberger, regionalni portparol Stejt departmenta, u izjavi koju prenose arapski mediji.
U međuvremenu, Izborna komisija Libije ustvrdila je da je prijava kandidature Saifa el Islam Gadafija „ u redu” , demantujući glasine da je njegov podnesak u Sebhi odbacila. „Sajt Izborne komisije Libije nakon prijave Saifa el Islama napali su hakeri, ali je stvar razrešena”, poručili su iz komisije.
Da predizborna gužva u Libiji tek predstoji, svedoči i to što je u predsedničku trku juče ušao i feldmaršal Halifa Haftar, predajući svoju izbornu prijavu u Bengaziju, javio je „ Tajms of Izrael”. Koliko bi kandidature Saifa el Islama i Halife Haftara mogle uneti razdor među biračima na naftonosnom istoku Libije za sada je neizvesno.
Naime, omražen na zapadu Libije, Saif el Islam je nakon što su ga pobunjenici uhapsili novembra 2011. i držali u pritvoru do 2017. godine, jedno vreme nakon toga boravio na istoku zemlje , gde je uživao podršku protivnika vlasti u prestonom Tripoliju.
Kada je 2014. godine sud u Tripoliju osudio Saifa el Islama na smrtnu kaznu u odsustvu, zbog protivljenja „ arapskom proleću”, vlasti na istoku Libije poništile su tu presudu.
U međuvremenu, deo međunarodne javnosti, predvođen Moskvom i Kairom, svojevremeno je smatrao da bi Saif el Islam, ekstremno vešt pregovarač na međunarodnoj sceni tokom očeve vladavine i poverenik Libijskog investicionog fonda, čija su ukupna novčana sredstva i danas misterija, mogao biti pobednički kandidat na državnim izborima.
Odluka feldmaršala Halife Haftara, vlasnika dvojnog libijskog i američkog državljanstva, da uđe u predsedničku trku, ruši potencijalnu političku monolitnost istoka Libije, gde su inače stacionirane ključne proizvodne i saobraćajne petroinstalacije te zemlje.
Bilo kako bilo, arena libijskih predsedničkih kandidata tek počinje da se puni. Prijavljivanje predsedničkih aspiranata zvanično traje do 22. novembra, dok kandidati za poslanička mesta u državnom parlamentu imaju rok do 7. decembra. Prema očekivanjima međunarodne javnosti i dela prelazne vlasti u Libiji, izbori za predsednika i parlament treba da se održe 24. decembra, ali to još nije izvesno. Naime, aktuelni sastav državnog parlamenta Libije (kojem je inače odavno istekao mandat) sa sedištem na istoku zemlje u Tobruku, doneo je prošlog meseca odluku da se izbori za nove poslanike odlože za početak iduće godine. Čija će biti poslednja u slučaju predstojećih libijskih izbora, tek će se videti.
IZVOR:POLITIKA
Be the first to comment