U Mađarskoj izostaju „Siget“ i drugi festivali

BUDIMPEŠTA –

Ovog leta neće biti tradicionalnog „Siget“ festivala, uz novosadski „Egzit“ najveće manifestacije te vrste u Evropi, a izostaće i „Volt“ u Šopronu, “Balaton saund“ u Zamardu i drugi slični događaji koji su godinama privlačili hiljade pretežno mladih posetilaca iz zemlje i inostranstva.

To je indirektno potvrdio vodeći ministar u Ministarskom predsedništu Gergelj Guljaš, koji je na redovnoj konferenciji za novinare u Budimpešti izjavio da je vlada donela odluku da se do 15. avgusta zabrane sva okupljanja sa više od 500 ljudi.

RTV (Srđan Basić)

Ovogodišnji „Siget“, osnovan 1993. kao „Diak-siget“ (Đačka ada), a kasnije (sve do 2002) poznat i kao „Pepsi-siget“, trebalo je da se održi od 5. do 11. avgusta i da na 100 hektara dunavske ade u Starom Budimu ponudi više od 1.000 rok koncerata i drugih performansi za više desetina hiljada gostiju iz raznih krajeva sveta.

Izostanak stranih gostiju već je teško pogodio turizam i ugostiteljstvo u Mađarskoj, koja je, zbog koronavirusa, ušla u 51. dan vanrednog stanja. Ministar inovacija i tehnološkog razvoja Laslo Palkovič je, opisijući vladine mere za oporavak privrede, istakao da su upravo ti sektori najviše pogođeni epidemijom i da se u njima bukvalno mora krenuti od – nule.

Od ponedeljka 4. maja počeće postepeno otvaranje kafića, restorana i hotela, pre svega u unutrašnjosti u kojoj je otkriveno znatno manje inficiranih nego u Budimpešti i okolnoj županiji Pešta. Predsednik Mađarskog ugostiteljskog i industrijskog saveza Laslo Kovač je pozdravio tu meru, ističući da su zaposleni u toj oblasti već bili i mentalno, a ne samo finansijski iscrpljeni. On je ukazao da je u protekla dva meseca otpušten veliki broj radnika i da će biti potrebno vreme da se svi oni vrate na posao, mada su neke manje firme, kako je rekao, nepovratno propale.

„U proteklih 60 dana iz raja smo dospeli u pakao“, napisao je je na portalu Mađarske turističke agencije njen gerenalni direktor Zoltan Guler. On smatra da je grana turizma i ugostiteljstva, koja u Mađarskoj zapošljava oko 400.000 ljudi, veoma kompleksna, jer dotiče i gastronomiju, vinarstvo, sport, kulturu i mnoge druge aktivnosti, zbog čeka i plan izlaska iz krize mora da bude sveobuhvatan.

Hotelijeri očekuju, dodao je Guler, jasno uputstvo vlade i Operativnog štaba kako postupiti u narednom periodu, jer je sigurno da bar u početku neće biti švedskih stolova i drugih bliskih kontakata.

Anketa budimpeštanskog Instituta za istraživanje javnog mnjenja „Puls“ otkriva da skoro dve trećine stanovnika našeg severnog suseda nema nameru da ove godine ode na letovanje, čak i ako se ukinu sva ograničenja. Jedna četvrtina upitanih bi se odmorila u nekom od domaćih letovališta, dok bi samo 12 odsto građano želelo da, ukoliko to bude moguće, deo leta provede u inostranstvu. Prema podacima Mađarskog turističkog ureda do sada je uplaćeno 35.000 rezervacija za strane hotele, ali je otvoreno pitanje koliko će ih biti realizovano.

Kako će to sve izgledati za sada niko ne zna, a ideju da putnici pre napuštanja zemlje moraju da nabave „imunološki pasoš“ dovodi u sumnju i ovdašnja struka. Poznati mađarski imunolog Tibor Bakač je, naim, u tom kontekstu izjavio da za sada nema nikakvih dokaza da oni koji su preležali kovid-19 ne mogu ponovo da ga dobiju, a time i zarazu prenesu na druge.

IZVOR:RTV

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*