MOSKVA, 31. jul /TASS/. Kriza je 30. jula izbila u Španiji nakon što je između 40.000 i 60.000 ilegalnih migranata iz Maroka preplavilo autonomni španski grad Seutu, smešten na severnoj obali Afrike. Španski premijer Pedro Sančez posetio je Seutu u petak, ocenivši priliv migranata kao „napad i kršenje teritorijalnog integriteta” kraljevine.
Seuta
Seuta je španska enklava na severnoafričkoj obali. Od kontinentalnog dela Španije odvojena je Gibraltarskim moreuzom, dok sa Marokom deli kopnenu granicu. Prvobitno portugalski grad, osnovan 1415. godine, Seuta je 1581. godine prešla pod špansku vlast nakon što je Španija izvršila invaziju na Portugaliju. Nakon što je Portugalija stekla nezavisnost 1640. godine, Seuta je odlučila da ostane u sastavu Španije, a Portugalija je 1668. godine priznala špansko vlasništvo nad gradom. Seuta ima oko 80.000 stanovnika.
Migraciona kriza
Pored Seute, na severnoafričkoj obali, na udaljenosti od oko 400 kilometara, nalazi se i Melilja, veći autonomni španski grad. Ova dva grada su jedine teritorije Evropske unije koje imaju kopnenu granicu sa Afrikom, zbog čega često postaju predmet sporova u vezi sa migracionom politikom tog bloka.
Seuta se i ranije suočavala sa migracionom krizom. Godine 2021. u grad je pristiglo između 8.000 i 10.000 ilegalnih migranata usred zategnutih odnosa između Rabata i Madrida. Ta kriza je izbila nakon što je Španija primila na lečenje Brahima Galija, lidera fronta Polisario, koji se zalaže za nezavisnost Zapadne Sahare od Maroka.
Najnovija kriza
Španski mediji su 30. jula izvestili da je između 40.000 i 60.000 migranata uspelo ilegalno da stigne u Seutu, dok je još 300 do 400 migranata iz Maroka stiglo u Melilju. Prema izveštajima, više od 50 ljudi je stradalo plivajući u pokušaju da dođu do Seute.
Maroko je za priliv ilegalnih migranata u Seutu okrivio mafijaške grupe, dok su sindikati španske policije tvrdili da marokanske vlasti „nisu učinile ništa” da to spreče. Kriza, najteža od 2021. godine, pogodila je ne samo Seutu, gde su zatvorene sve prodavnice i ugostiteljski objekti, već je izazvala i vanrednu situaciju na nacionalnom nivou u humanitarnoj i socijalnoj sferi.
Uzroci trenutne krize
Trenutnu migrantsku krizu možda je izazvala odluka Vrhovnog suda od 8. jula, prema kojoj se zakon o strancima ne može primeniti za trenutno proterivanje migranata zatečenih na moru. Špansko Ministarstvo unutrašnjih poslova tvrdilo je da su kriminalne grupe umešane u trgovinu ljudima iskoristile tu odluku kako bi „podstakle priliv ilegalnih migranata”.
Još jedan razlog koji se pominje u medijima jeste reakcija Maroka na nedavnu posetu španskog premijera Alžiru, koja je pogoršala odnose sa Marokom zbog graničnih pitanja, regionalnog položaja i spornih teritorija, a tokom koje je proglašena „nova faza” u odnosima Španije i Alžira. Veruje se da je Rabat namerno doprineo prilivu migranata.
Španija na meti kritika
Španske opozicione stranke i političari iz drugih zemalja kritikovali su kako strategiju vlade Pedra Sančeza o migracijama, tako i odluku Vrhovnog suda. Nezadovoljstvo radom španskih vlasti izrazili su, između ostalih, lider krajnje desničarske stranke „Voks” (Vox) Santijago Abaskal, koji je situaciju u tom autonomnom gradu opisao kao „invaziju”, kao i kopredsedavajuća nemačke stranke „Alternativa za Nemačku” (AfD) Alis Vajdel i lider Evropske narodne partije Manfred Veber, koji je pozvao Madrid da poštuje Pakt EU o migracijama. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen zatražila je „brzo vraćanje” migranata iz Seute.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je da je spremna da suspenduje Šengenski sporazum sa Španijom zbog priliva migranata u Seutu. Taj predlog je naišao na podršku u Finskoj. Iako ne postoji pravni mehanizam za takav potez, zemlje Šengenske zone imaju pravo da iz bezbednosnih razloga privremeno ponovo uvedu kontrolu na unutrašnjim granicama. Izvor:TASS.RU
Španija i Maroko su se već dogovorili o preduzimanju mera za repatrijaciju onih koji su ilegalno stigli u Seutu, saopštilo je špansko Ministarstvo unutrašnjih poslova. Do 31. jula, skoro 25.000 ilegalnih migranata dobrovoljno se prijavilo za povratak u Maroko.
Be the first to comment