U nekadašnjoj kraljevskoj šumi u Francuskoj, četiri 200-godišnja hrasta su oborena da bi bila materijal za rekonstrukciju izgorelog ukrasnog tornja pariske katedrale Notr Dam.

Foto: Beta/AP Photo/Thibault Camus
Toranj na krovu katedrale čiji je vrh bio 93 metra iznad tla, bio je napravljen od drveta i prekriven olovom, a aprila 2019. godine je postao simbol požara kada ga je svet gledao kako gori, dramatično se potom urušavajući i propadajući kroz krov katedrale.
Jula prošle godine, usred negodovanja javnosti, francuski predsednik Emanuel Maron okončao je spekulacije da bi toranj dodat katedrali tek u 19. veku, mogao biti obnovljen u modernom stilu. Najavio je da će biti obnovljen tačno onako kako je prvobitno izgrađen i izgledaće isto kao i pre požara. To je otvorilo „lov na drveće“ širom zemlje, završen mukotrpnim odabirom u januaru i februaru ove godine.

Oko 1.000 hrastova u više od 200 francuskih šuma, kako privatnih tako i javnih, izabrano je da bude posečeno za materijal za obnovu građevine kojoj i narednih stoleća treba da se dive posetioci Pariza.
„S obzirom na mesto katedrale u srcima Francuza, u istoriji Francuske i sveta… srećni smo (što) je čitava industrija od šumara do drvoseča, mobilisana da odgovori na ovaj izazov„, rekao je Mišel Drui, predsednik Francuske šumarske organizacije Bua Foret.
Rekonstrukcija katedrale građene od 12. veka od kamena i drveta, zastrašujuća je perspektiva. Unutra je bila takva rešetka od greda i nosača da su je od milja zvali „šumom“. Pozivi da se crkva ojača vatrootpornim betonom odbačeni su, iako je baš taj materijal pomogao da šteta bude manja od požara u gotičkoj katedrali u Nantu prošle godine.
Razumljivo je da su dimenzije ekstravagantno masivne drvene građe za Notr Dam klinički precizne: mnoga debla moraju imati prečnik veći od metra i dužinu od bar 18 metara. Osam stabala namenjenih najmonumentalnijem delu tornja nađeno je u šumi Bers koja je nekada pripadala francuskim kraljevima.
U utorak su drvoseče s motornim testerama u Bersu orezale granje odabranih hrastova i potom ih oborile u trci sa satom: Svih 1.000 stabala mora biti „ubrano“ širom zemlje do kraja marta, inače bi prolećni sokovi drveća i vlaga mogli ući u vlakna i pokvariti kvalitet buduće građe.

„Upravo smo izmerili jedan, on odgovara potrebnim kriterijumima po dužini i prečniku. Preostalo je samo napraviti gredu za Notr Dam„, rekao je Antoni Ženo, šumarski tehničar ONF, dok je drvo padalo.
Postoji još jedan zahtev: strpljenje. Trupci se moraju ostaviti da se suše 18 meseci. Sama ta činjenica pokazuje zašto je Makronovo obećanje da će obnoviti katedralu u roku od pet godina do 2024. odbačeno kao nerealno.

Be the first to comment