Zašto treba izbegavati dijete sa interneta

Predlozi za dijete iz časopisa na jednu osobu mogu da deluju da se ugoji, a na drugu da smrša, jer su njihovi metabolizmi različiti, kao i genetika i potrebe za energijom i nutritijentima.

Pojedine osobe ne razumeju koncept individualne dijete i posmatraju ovaj problem na pogrešan način. Najčešće su ubeđenja da je sasvim u redu početi sa primenjivanjem trenutno popularne dijete iz nekog časopisa ili sa interneta. Drugi se upuštaju u eksperimente sa pilulama i čajevima ili jednostavno gladuju. Sve je to, nažalost, pogrešno.

Vežbanje je neophodno
Treba istrajavati u stavu da je fizička aktivnost bitna za sagorevanje masti. Mišići su „fabrike” za sagorevanje masti, ali neke popularne dijete idu ka tome da se ne koriste cele grupe namirnica i da se izbegavaju fizički napori. Ugljeni hidrati su gorivo, ali ako se previše unose one će se transformisati u masti. Masti su, opet, važne za sintezu hormona, prenos vitamina i još nebrojeno mnogo uloga. Baš kao i ugljene hidrate i masti, belančevine treba unositi onoliko koliko je telu potrebno. Ignorisanjem fizičke aktivnosti sigurno će se izgubiti na mišićnoj masi, a tako se gubi i mogućnost da se troše kalorije iz masti. Mišići mogu da se sačuvaju redovnom fizičkom aktivnošću i pravilnom ishranom.

Pilule i čajevi za mršavljenje, koji se agresivno reklamiraju, ne pružaju rešenje problemima sa kilogramima jer oni utiču na centre za glad u mozgu. Tada osoba konzumira uobičajenu hranu, ali u manjoj meri. Po prestanku tretmana, telo uzvraća udarac. Apetit se povećava, pa nastaje još veći problem. Gladovanje je najgora odluka koja može da se donese.

A zašto su štetne uopštene, popularne dijete? Zato što je svaki čovek različit. Razlikuju nam se metabolizmi, potrebe za energijom i nutritijentima. Evo primera: osoba A radi kao prodavačica u supermarketu i ne kreće se tokom rada. Osoba B je fitnes instruktor, a osoba C je lekar čiji rad podrazumeva dnevne i noćne smene. Razlikuju ih i navike u ishrani, genetika, fizička forma, visina, masa, procenat masti, mišića i vode u telu, krvna slika, krvni pritisak, kao i eventualna oboljenja, bilo da su akutna ili hronična. Sve pomenuto su varijabile koje utiču na izbor i količinu namirnica u ishrani. Nutricionista najbolje zna ko, kada, koliko i šta treba da pojede, jer ako bi osobe A, B i C imale identičan plan ishrane, prva bi se ugojila, druga smršala, a treća eventualno ostala na nekom optimumu. Ovo je samo pod uslovom da su sve tri osobe zdrave. Ako su bolesne, situacija postaje komplikovanija, jer treba uzeti u obzir i namirnice koje osobe smeju ili ne smeju da ne sme da se ignorišu.

Ishrana bolesnih osoba

Bolesnim osobama je od suštinske važnosti da konzumiraju prave namirnice jer hrana može da bude lek, ali može i da pogorša postojeće stanje ili da stvori novi zdravstveni problem. Ono što je za dijabetičare dobro, ne mora da bude dobro za osobe koje pate od gastritisa. Čak i manje opasna stanja, poput povišenog krvnog pritiska ili holesterola, ne sme da se ignorišu.

 

 

 

 

IZVOR:POLITIKA

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*