
Generalna debata u okviru 81. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (GS UN) počela je danas i trajaće do 28. septembra, a svetski lideri govoriće o globalnim izazovima i prioritetima pod temom „Obnavljanje poverenja, upravljanje transformacijom: Ujedinjene nacije koje služe svima“.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš predstavio je danas, na početku Generalne debate u okviru 81. zasedanja Generalne skupštine UN, svoj izveštaj o radu svetske organizacije, ističući da se linije rascepa u današnjem svetu proširuju i da svet mora zajedno da radi u „međuzavisnosti“ kako bi rešio probleme.
„Linije rascepa u našem svetu su sve šire“, upozorio je Gutereš, koji napušta funkciju krajem godine jer mu ističe mandat.
On je kao ključne probleme naveo geopolitičke sukobe, klimatsku krizu i brzi razvoj veštačke inteligencije.
Gutereš je pozvao na „svet izgrađen na međuzavisnosti i podržan gustom mrežom ekonomskih, političkih, socijalnih i tehnoloških veza“, umesto da, kako je rekao, dopuštamo da svet i dalje srlja u rasparčavanje i nepoverenje.
| Da Afrika dobije bar jedno mesto u Savetu bezbednosti UN |
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš zatražio je danas u svom obraćanju pred Generalnom skupštinom UN, da Afrika dobije barem jedno mesto u Savetu bezbednosti UN. “Savet bezbednosti u 21. veku bez stalnih afričkih mesta je nepravedan i neodbranjiv, poručio je on liderima na početku Generalne debate u okviru 81. zasedanja Generalne skupštine UN, dodajuci da se “to mora promeniti“. Savet bezbednosti, čiji su stalni članovi Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija i SAD, dugo je na meti kritika jer odražava realnost koja je vladala na kraju Drugog svetskog rata, kada je veći deo Afrike još uvek bio pod kolonijalnom vlašću. Deset nestalnih članova ovog tela bira se po regionalnom principu, ali oni, za razliku od pet stalnih članica, nemaju pravo veta. Afrička unija se već dugo zalaže za to da taj kontinent dobije dva stalna predstavnika u Savetu, kao i još dva mesta za nestalne predstavnike. |
U svom poslednjem obraćanju Generalnoj skupštini UN na funkciji generelanog sekretara UN, Gutereš je rekao da su ratovi, kršenje ljudskih prava, glad, geopolitičke podele, nejednakosti i klimatska kriza doveli do sve većeg pritiska na međunarodne institucije i mehanizme kolektivnog delovanja.
„Jasno je da se krećemo ka multipolarnom svetu i taj proces je nepovratan“, rekao je Gutereš, navodeći da postoje dva moguća pravca – svet fragmentacije, podeljenih tržišta i oslabljenih institucija ili umreženi multipolarni svet zasnovan na međuzavisnosti i saradnji.
Založio se za pravedniji otpis dugova, snažnije multilateralne razvojne banke i veću dostupnost međunarodnih finansijskih sredstava.
Govoreći o položaju žena, on je rekao da se žene i devojčice širom sveta i dalje suočavaju sa diskriminacijom, nasiljem i isključenošću.
Istakao je da su Ujedinjene nacije prvi put u istoriji postigle rodnu ravnopravnost na svim nivoima višeg rukovodstva, u svim sedištima i među stručnim osobljem.
Klimatsku krizu Gutereš je označio kao jedan od najvećih izazova, upozorivši da se svet suočava sa gotovo izvesnim prekoračenjem granice zagrevanja od 1,5 stepeni.
On je pozvao vlade da usvoje planove za prelazak sa fosilnih goriva i ocenio da razvijene zemlje moraju da povećaju finansiranje prilagođavanja klimatskim promenama.
Posebno je upozorio na rizike povezane sa veštačkom inteligencijom, navodeći da se moć sve više koncentriše u podacima, računarskim kapacitetima i algoritmima.
Pozvao je države da sarađuju na proceni rizika i uspostavljanju zaštitnih mehanizama.
„Odluke o životu i smrti nikada ne smeju da budu prepuštene mašinama. Roboti-ubice ne smeju da imaju mesta u našoj budućnosti“, rekao je Gutereš.
Kao četiri velika izazova budućnosti naveo je mir i bezbednost, nejednakost, klimatsku krizu i veštačku inteligenciju, ističući da su oni međusobno povezani.
Gutereš je ocenio da su Povelja UN i rad Ujedinjenih nacija važniji nego ikada i poručio da svetu nisu potrebne slabije, već snažnije Ujedinjene nacije, sposobne da odgovore na savremene izazove.
On je rekao da će tokom preostalih 100 dana svog mandata nastaviti da se zalaže za mir, ljudsko dostojanstvo i vladavinu prava, kao i da će to činiti i nakon 1. januara, kada mu mandat istekne.
Generalna debata u okviru 81. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija počela je danas i trajaće do 28. septembra, a svetski lideri govoriće o globalnim izazovima i prioritetima pod temom „Obnavljanje poverenja, upravljanje transformacijom: Ujedinjene nacije koje služe svima“.
– Tramp: Amerika se vratila i ide joj bolje nego ikada
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija da su se Sjedinjene Američke Države „vratile“ i da su snažnije nego ikada ranije.
– Vučić: Govoriću o tome ko je i kada otvorio Pandorinu kutiju nepoštovanja Povelje UN
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Njujorku da će u obraćanju na Generalnoj skupštini UN govoriti o tome ko je i kada otvorio Pandorinu kutiju nepoštovanja Povelje UN.
Vučić je, odgovarajući na pitanje novinara o čemu će sutra da govori na Generalnoj skupštini, rekao da male zemlje ne mogu mnogo toga da promene, ali da mogu da se bore za svoju čast i ponos.
„Jutros u razgovoru sa više evropskih lidera, dakle premijerom Slovenije, predsednikom Rumunije, predsednikom Poljske, kancelarom Austrije, predsednikom Finske i predsednikom Češke… jedna stvar je zanimljiva: kao nikada do sada, svi se pozivaju na Povelju UN i to je ono što mi posebno smeta i o čemu ću da govorim sutra u svom obraćanju ovde, pred UN, gde će biti sasvim jasno ko je i kada otvorio tu Pandorinu kutiju nepoštovanja povelje UN i kada je svet krenuo potpuno pogrešnim putem“, rekao je Vučić.
Dodao je da će na GS UN postaviti pitanja na koja je nemoguće da bilo ko pruži odgovor, kako kaže, „ako ni zbog čega, zbog istorije“.
„I baš zbog toga da ne bude zaboravljeno i da ne bude zapamćena priča kako je prvi rat ili sukob na tlu Evrope bio onaj u Ukrajini. Nije. Bili su i oni kada je 19 NATO zemalja napalo Srbiju i naše je da o tome govorimo i da upoznamo svet sa tim“, istakao je Vučić.
Vučić se obraća sutra
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić učestvuje na 81. zasedanju GS UN i obratiće se učesnicima u sredu, 23. septembra, a tokom boravka u Njujorku imaće bilateralne susrete sa brojnim svetskim liderima i predstavnicima međunarodne zajednice, kako je saopštila Služba za saradnju sa medijima predsednika Republike.
Kako je navedeno na sajtu UN, oko 130 šefova država i vlada lično će prisustvovati Visokoj nedelji u sedištu svetske organizacije u Njujorku kako bi uputili svoju poruku svetu.
Predsedavajući 81. zasedanja Generalne skupštine UN, koje je počelo 8. septembra, je Halilur Rahman iz Bangladeša, novi predsednik GS UN koji je na tu funkciju izabran u junu ove godine. On je otvorio opštu debatu, a potom generalni sekretar UN Antonio Gutereš predstavlja svoj izveštaj o radu Organizacije.
Brazil je, po tradiciji koja datira od 10. zasedanja Generalne skupštine 1955. godine, prva država članica čiji predstavnik govori u opštoj debati, uz izuzetke 1983. i 1984. godine, a danas će to biti predsednik Luiz Inasio Lula da Silva.
Sjedinjene Američke Države, kao zemlja domaćin, druga su država članica čiji će se predstavnik, predsednik Donald Tramp, obratiti prisutnima.
Redosled za ostale države određuje se prema nivou zastupljenosti, preferencijama i drugim kriterijumima, uključujući geografski raspored, navedeno je na sajtu UN.
Vatikan, Država Palestina i Evropska unija pozvane su da učestvuju u opštoj debati, a termini njihovih govornika određuju se prema nivou zastupljenosti.
Opšta debata se održava u trenutku kada je svetski poredak u prilično napetom stanju, a same UN se bore da ostanu relevantne i odolevaju kritikama Trampa, koji je „srezao“ američke doprinose i povukao SAD iz desetina tela svetske organizacije, navodi Rojters.
Kineski predsednik Si Đinping nije prisutan u GS UN, ali će se u četvrtak sastati sa Trampom u Vašingtonu, što raspiruje polemiku o važnosti UN u rešavanju globalnih kriza.
Tokom debate u Njujorku biće razmotreno i pitanje izbora narednog lidera UN, pošto Guterešu ističe mandat krajem 2026.
Uz to, prema navodima diplomata, 15-člani Savet bezbednosti UN možda će održati sastanke na visokom nivou o Ukrajini, veštačkoj inteligenciji i Bliskom istoku, uključujući razgovore sa arapskim liderima, a mogući su i razgovori na visokom nivou i o Sudanu.
Iranski predsednik Masud Pezeškijan trebalo bi da se obrati GS UN u sredu, a izraelski premijer Benjamin Netanjahu u četvrtak, dok palestinski predsednik Mahmud Abas neće biti lično prisutan jer nije dobio američku vizu.
Među temama u fokusu biće i rusko-ukrajinski rat – ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov obratiće se učesnicima debate.
Generalna debata – godišnji sastanak šefova država i vlada na početku zasedanja, održava se uglavnom od devet do 14.45 i od 15 do 21 sat po lokalnom vremenu.
Tokom zasedanja je, na marginama debate, predviđeno i više sastanaka na visokom nivou.
Prema agendi, u sredu, 23. septembra, biće održan događaj na visokom nivou o klimatskim akcijama i pravednoj tranziciji.
Svetski lideri će razmatrati napredak i načine za ubrzanje energetske tranzicije, jačanje energetske bezbednosti, unapređenje klimatske pravde i zaštitu ljudi od klimatske krize, 10 godina nakon Pariskog sporazuma.
Istog dana biće održan i sastanak povodom 40. godišnjice Deklaracije UN o pravu na razvoj, usvojene 1986. godine.
Sastanak će biti posvećen pitanjima ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i pravde, kao i inkluzivnom, održivom i participativnom razvoju.
Za četvrtak, 24. septembar, zakazan je plenarni sastanak na visokom nivou posvećen egzistencijalnim pretnjama koje predstavlja porast nivoa mora.
Globalni lideri, stručnjaci i drugi učesnici razgovaraće o zajedničkom razumevanju problema, političkom rukovodstvu i međunarodnoj saradnji, kao i o razvoju sveobuhvatnih rešenja i konkretnih obaveza.
Sastanak na visokom nivou o prevenciji, pripremljenosti i odgovoru na pandemije biće održan u petak, 25. septembra.
Cilj je mobilizacija političke volje na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou.
Sastanak će biti vođen temom „Negovanje multilateralnog i međugeneracijskog pristupa sprečavanju, pripremi i odgovoru na pandemije i vanredne situacije u javnom zdravlju, kroz principe jednakosti i solidarnosti“, a trebalo bi da bude završen usvajanjem političke deklaracije dogovorene konsenzusom.
Za ponedeljak, 28. septembar, predviđen je sastanak povodom 25. godišnjice usvajanja Durbanske deklaracije i Programa akcije.
Dokumenti, usvojeni na Svetskoj konferenciji protiv rasizma 2001. godine u Južnoj Africi, predstavljaju okvir za međunarodne napore protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s tim povezane netolerancije.
Tema sastanka biće „Mobilizacija globalne javne podrške za potpuno i efikasno sprovođenje Durbanske deklaracije i Programa akcije“.
Dan kasnije, 29. septembra, biće održan plenarni sastanak na visokom nivou povodom Međunarodnog dana potpunog uništenja nuklearnog oružja.
– Vučić na prijemu kod Gutereša: Za Srbiju važno da na svakom mestu jasno iznese stavove
Predsednik Srbije prisustvuje danas prijemu koji je u čast šefova delegacija priredio generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš uoči Generalne debate, a na Instagramu je naveo da je prijem prilika za brojne susrete i razgovore sa liderima i predstavnicima država iz svih delova sveta.

„Za Srbiju je važno da na svakom mestu jasno iznese svoje stavove, predstavi svoje interese i razgovara sa svima o pitanjima koja određuju budućnost naših zemalja i međunarodnih odnosa“, istakao je Vučić.
Naveo je da Srbija nastavlja da vodi odgovornu i samostalnu politiku, štiteći svoje interese i jačajući svoju poziciju u svetu.
Predsednik Vučić učestvovaće na zasedanju i obratiće se učesnicima u sredu, 23. septembra, a tokom boravka u Njujorku imaće bilateralne susrete sa brojnim svetskim liderima i predstavnicima međunarodne zajednice.
– Vučić sa Fon der Lajen: Verujem da će Srbija ubrzati svoj put ka EU

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen tokom zasedanja Generalne skupštine UN i izrazio uverenje da će Srbija ubrzati svoj put ka članstvu u EU.
„Imao sam priliku da u kratkom razgovoru sa Ursulom fon der Lajen izrazim iskrenu zahvalnost za sve što je činila za Srbiju u prethodnim godinama. Verujem da će Srbija, bez obzira na ishod izbora, ubrzati svoj put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji“, napisao je Vučić na Instagram nalogu.
– Vučić sa Stubom, Danom, Janšom, Štokerom, Pavelom, Navrockim i sa predsednikom Savezne Republike Somalije Hasanom Šeikom Mohamudom
Aleksandar Vučić susreo se danas u Njujorku sa predsednikom Finske Aleksandrom Stubom, predsednikom Rumunije Nikušorom Danom, predsednikom Slovenije Janezom Janšom, sa saveznim kancelarom Austrije Kristijanom Štokerom, predsednikom Češke Petrom Pavelom, predsednikom Poljske Karolom Navrockim i sa predsednikom Savezne Republike Somalije Hasanom Šeikom Mohamudom.
„Ovakvi događaji su uvek dobra prilika da se, i mimo zvaničnih sastanaka, razmene mišljenja o onome što se dešava u svetu, ali i o tome kako da naše zemlje napreduju i još bolje – sarađuju. Dobri razgovori sa prijateljima i partnerima, uz mnogo tema koje nas povezuju i o kojima ćemo nastaviti da razgovaramo“, napisao je Vučić na Instagram nalogu.
Tokom boravka u Njujorku, predsednik Vučić imaće bilateralne susrete sa brojnim svetskim liderima i predstavnicima međunarodne zajednice, a kasnije danas očekuje ga susret sa zamenikom državnog sekretara SAD Kristoferom Landauom, sa kojim će razgovarati o svim važnim temama.

Be the first to comment