Nikad se nije izdvajalo više novca za poljoprivredu i za povećanje konkurentnosti
Svake godine dobijamo sve veći iznos iz evropskih poljoprivrednih fondova
Ovih dana jedna od najaktualnijih tema u poljoprivrednom sektoru je podrška poljoprivredi, naime smanjenje poljoprivrednog budžeta u 2020. godini. To je ujedno bila i prilika za razgovor sa Marijom Vučković, ministarkom poljoprivrede.
Možete li da razjasnite da li će poljoprivrednici zapravo dobiti manju poljoprivrednu podršku nego što su ih dobili ove godine, tj. U prethodnim godinama? Neki kažu da će im biti uskraćeno čak 20 odsto podrške.
– Podrška poljoprivrednicima neće biti smanjena u narednoj godini, naprotiv, biće veća nego ove godine. Za isplatu pomoći u poljoprivredi i ribarstvu za 2020. godinu osigurali smo 6,2 milijarde kuna, što je 334 milijuna kuna više nego ove godine. Za direktna plaćanja naši će poljoprivrednici dobiti 3,1 milijardu kuna, što je 79,5 milijuna kuna više u odnosu na 2019. godinu. Nikada nije bilo više novca potrošenog za poljoprivredu nego sada. Obezbedili smo potrebna finansijska sredstva za direktnu podršku koja je veća nego ikad, ali fokusirani smo na povećanje konkurentnosti i poboljšanje uslova života u ruralnim područjima kroz Program ruralnog razvoja.
Više za mlade
Koliko novca godišnje za poljoprivrednu pomoć plati, koliko dolazi iz EU, a koliko iz državnog budžeta?
– Hrvatska svake godine dobija sve veću količinu novca iz tri evropska fonda koja koristimo za finansiranje poljoprivrede i ribarstva. Za 2020. godinu iz EU-a povlačimo ukupno 5,2 milijarde kuna. Svake godine sve više i više poljoprivrednika prima direktne isplate. Ove godine 110.382 je zatražilo podršku, što je za 11 hiljada više nego u 2015. godini. Nepovratna sredstva su neophodna kao izraz stabilizacije prihoda za naše poljoprivrednike, ali ono što će ih „podnijeti“ su investicije i generacijsko obnavljanje naših sela. Zato sam uzbuđen zbog projekata koji se realizuju u našim ruralnim sredinama, kao što su izgradnja farmi, novo sadnja, prerada proizvoda. novi vrtići i sva ostala infrastruktura potrebna za zadržavanje ljudi u našim selima.
Možete li navesti primer prosečne farme i na koji način stiče pravo na pomoć i koliko maksimalnog novca može da dobije za bolje razumevanje ove teme?
– Ako mislite na prosječnu veličinu zemlje koju obrađuju hrvatski poljoprivrednici, to je 11 hektara. Hrvatska, kao i većina drugih država članica Unije, ima sistem prava na plaćanje, tako da iznos potpore poljoprivrednicima varira, jer ovisi o vrijednosti prava na plaćanje, koje je povezano s povijesnim pravima i slično. Ako pogledamo samo jedan hektar zemlje, prosjek je 2140 kuna, ali to uključuje samo osnovna, zelena i preraspodijeljena plaćanja. Iznos se povećava ako poljoprivrednik ima organsku proizvodnju ili je u područjima s težim uvjetima upravljanja, a u nekim slučajevima potpora raste i do pet tisuća kuna. Pored toga, dodatna podrška se plaća životinjama koje poljoprivrednici drže na farmama, a mladi poljoprivrednici dobijaju veći procenat isplate.
Da li direktna plaćanja uključuju i podršku za kupovinu krava ili za jabuke i mandarine, koje su proizvođači nedavno dobili?
– Ne, ovo je dodatna podrška koju smo osmislili i finansirali iz državnog budžeta nezavisno od direktnih plaćanja da bismo pomogli našim poljoprivrednicima sa narušavanjem tržišta. Slično tome, administrativno smo rasteretili poljoprivrednike, ukinuli plaćanje 190 naknada koje stočari plaćaju državi, ukinuli takse za kontrolu vina, koje vinari više ne moraju da plaćaju. Uključili smo nove sektore u podršku plavom dizelu, što ukupno iznosi 550 miliona kuna indirektne podrške poljoprivrednicima.
Moram naglasiti važnost sigurnosti hrane u Hrvatskoj, tako da Ministarstvo poljoprivrede, programima vezanim za zdravlje životinja i sigurnost hrane, godišnje pokriva oko 100 milijuna kuna za kontrolu, promet i migraciju stoke, nadoknade za zarazne bolesti, pregleda trihinela, bezopasno odlaganje nusproizvoda. osigurati nesmetan marketing.
Kada je u pitanju poljoprivredna pomoć, tu su i sredstva iz Programa ruralnog razvoja, podrška drvnoj industriji …
Tačno je, trenutno je u toku procenjeno ulaganje od 5 milijardi USD kroz Program za ruralni razvoj. Gledajući Mjeru 4, na koju otpada četvrtina izdvojenih sredstava, jedna je od ključnih mjera hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije, s obzirom na to da financira projekte usmjerene na poboljšanje konkurentnosti, povećanje dodane vrijednosti, modernizaciju, veća produktivnost, borba protiv klimatskih promena. Preko mjere 4 za 3,9 milijardi kuna u tijeku je više od 1685 investicija. Jednako je važna i mjera 6 za razvoj poljoprivrednih gazdinstava i poboljšanje njihovog poslovanja u kojem je ugovoreno gotovo 7.000 projekata podrške u vrijednosti od 1,5 milijardi kuna.
Hrvatska poljoprivredna komora ističe da očekuju da će Ministarstvo poljoprivrede biti transparentno i objasniti svoje stajalište o smanjenju budžeta. Molimo vas da komentarišete.
– Ponovit ću, budžet Ministarstva poljoprivrede je manji, ali se odnosi na racionalizaciju administracije, odnosno smanjenje materijalnih troškova. To smo objasnili i predstavnicima ZKP u skupštinskom Odboru za poljoprivredu. Sa mnom su svake nedelje na redovnim sastancima, od kada sam preuzeo funkciju, i dobiće sve informacije u potpunosti otvorene i detaljne. Pomoć poljoprivrednicima neće biti smanjena u narednoj godini, biće veća nego ove godine. Ovog meseca platit ćemo 1,3 milijarde dolara unapred plaćanja za direktna plaćanja. Isplatićemo početi sledeće nedelje, nedelju dana ranije nego što je planirano. U studenom ćemo isplatiti i 300 milijuna kuna za ulaganja u poljoprivredu i ruralni prostor.
osnaživanje
HPK je također izjavio da su pokazatelji u hrvatskoj poljoprivredi loši i da se u većini sektora nastavljaju negativni trendovi, broj poljoprivrednih proizvođača i proizvodnje opada.
– Statistički pokazatelji u prošloj godini su pozitivni, prerano je govoriti o trendu i to nije dovoljno, ali zajedno s hrvatskim poljoprivrednicima radimo na jačanju i povećanju konkurentnosti hrvatske poljoprivrede u međunarodnom okruženju. Verujem da će ulaganja koja se trenutno ulažu u naša ruralna područja, administrativna opterećenja, efikasan sistem konsultacija i alokacija resursa doneti rast. Izazov je zadržati ljude i motivisati ih. Pružit ćemo poticaje, ali pravi motiv bit će ostvarenje vizije moderne, učinkovite hrvatske poljoprivrede i proizvodnja sigurne, kvalitetne i otvorene hrane brzom i atraktivnom hranom.
Na terenu postoji nezadovoljstvo zbog primene Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Zakonom je decentralizovana procedura dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta lokalnoj samoupravi, koja donosi program zbrinjavanja i sprovodi tendere za zakup zemljišta. Očekujemo da lokalne samouprave na svom području odgovorno odrede maksimalnu površinu i zadrže postojeću proizvodnju, vodeći računa o potrebama stočara na svom području, prošlim vlasnicima zemljišta koji su sproveli svoj ekonomski program i vodeći računa da mladi poljoprivrednici takođe dobiju zemlju koja im je potrebna. Ministarstvo je donijelo podzakonske akte koji se odnose na postupak raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i do sada je izdalo 220 odobrenja za programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. U toku je 15 takmičenja u različitim jedinicama lokalne samouprave, a očekujemo ih do kraja godine oko 70. Ozbiljno razmatram primljene komentare na ovaj i druge zakone iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Ali to ne menja činjenicu da je dobro što je proces, posle složenih godina rada, počeo.
izvor GLAS SLAVONIJE
Be the first to comment