Žetva žita je završena pa su pogledi ratara i poljoprivrednih stručnjaka sada okrenuti ka kukuruzu, soji, suncokretu i šećernoj repi.
Poljoprivredne kulture za sada lepo izgledaju i ratari i agronomi očekuju dobru godinu, osim ukoliko se ne nastave vrućine koje traju već nekoliko dana, a kiše, neophodne da se poljoprivredne kulture održe u dobrom stanju, izostanu, pa i jedni i drugi govore s oprezom da treba sačekati da prođe avgust. Na to ih, kažu, opominje prošlogodišnje iskustvo u avgustu kada su, takođe, dnevne temperature bile visoke, a osim suncokretu koji može da izdrži sušu i sunce, nisu godile ostalim biljkama.
U iščekivanju kiše, u Udruženju „Žita Srbije” smatraju da bi godina mogla bi rekordna, čak i u odnosu na 2016, kada su zabeleženi više nego odlični prinosi kukuruza i soje.
– Podaci koji dolaze s terena ukazuju na to da bi prinosi kukuruza i soje, po sadašnjem izgledu tih kultura, mogli doneti rod iznad onih iz zlatne 2016. godine – kazao je Vukosav Saković iz „Žita Srbije”. – U tome suncokret malo zaostaje, ali očekujemo da će prinos te uljarice biti veći od 3,1 tone po hektaru, koliko je bio težak lanjski rod.
Repa je sada dobro
Dr Živko Ćurčić s Naučnog instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu kaže da šećerna repa izgleda odlično i da u narednom periodu ratari treba da je čuvaju od štetočina – prvo tako što će parcele redovno obilaziti – i da, ukoliko primete da repa menja izgled, koriste zaštitna sredstva.
– Kod šećerne repe može se pojaviti trulež za koju još nije poznato kako nastaje – naglašava dr Ćurčić, i zato ističe da to kod ratara i stručnjaka izaziva oprez u pogledu davanja prognoze o napredovanju biljke. – Pre dve godine repa je, kao i sada, odlično izgledala, ali se prilikom vađenja korena pokazalo da je na velikom delu posejanih njiva koren bio truo, što je značajno umanjilo prinose.
Po podacima tog udruženja, kukuruz je posejan na 990.000 hekara, soja na 230.000, a suncokret na 220.000. Ne znaju se tačni podaci o tome koliko je ove godine zauzela šećerna repa, ali u Poslovnom udruženju „Industrijsko bilje” veruju da nije zasejano manje od 40.000 hektara.
Po rečima dr Gorana Bekavca s Naučnog instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, kukuruz u najvećem delu naše zemlje izgleda dobro, mada postoje neznatne razlike po regionima pošto nije na svim područjima padala kiša istog inteziteta, niti su dnevne temperature bile iste.
– Kako će kukuruzu biti u narednom periodu, do kraja vegetacije, rano je govoriti jer treba da prođe avgust da bi se moglo reći kakvi će biti kvalitet roda i prinos – naveo je dr Bekavac, i naglasio da je kiša od pre desetak dana popravila stanje biljke, koja je u fazi cetanja i formiranja klipa.
I ratari se boje avgusta i velikih vrućina koje su lane pržile useve i smanjile prinose.
Vladimir Francisti iz Kisača kaže da ima kukuruz, soju i šećernu repu i da za ovo doba godine biljke izgledaju odlično, ali ističe i da sa strepnjom iščekuje avgust, kada mogu nastupiti velike vrućine.
– Lane je uz visoke dnevne temperature bilo i vetra, koji je kao fen sušio biljke – kazao je Francisti. – Nedavna kiša popravila je stanje useva, ali je treba još, pogotovo soji, koja voli vlagu i kojoj su padavine najviše i prijale.
I poljoprivrednik iz Crepaje Branislav Krčedinac ističe da ono što se vidi na banatskim njivama ukazuje da godina može biti rodna. Ipak, i on se boji ćudi avgustovske klime, koja može pokvariti sadašnja dobra očekivanja ratara u pogledu prinosa.
– Kukuruz, soja i suncokret koje sam posejao lepo napreduju i nadam se da narednih nedelja neće biti preterano toplo jer bi to moglo negativno uticati na prinos – kazao je Krčedinac.
Dr Vladimir Miklič s Naučnog instituta kaže da je suncokret u fazi nalivanja zrna i da na toj uljarici nema bolesti pa se za sada može reći da usev dobro izgleda.
– Videćemo kako će se suncokret razvijati u narednom periodu jer on voli toplo i suvo vreme – kazao je dr Miklič.
IZVOR:DNEVNIK
Be the first to comment